Što se to događa u glavama lovačkih pasa, bilo goniča ili (nekih) ptičara, posebno kontinentala- kada u lovu nalete ,odnosno otkriju trag srneće divljači, pokušali su odgonetnuti sami lovci, ali i kinolozi i lovni stručnjaci.
Kakvog je to intenziteta pasji nagon, nabijen adrenalinom do „eksplozije“ da prestane goniti , na primjer, divlju svinju na tragu i krene za – čagljem. To se zbiva na Pelješcu! Uzrok tome je što gonič , kao i čagalj i vuk, pripada istoj obitelj pasa , Canidae , te su „braća po krvi“ međusobni neprijatelji.
Na Braču lovac koji kupuje lovačkog psa , pogotovu ptičara, obavezno pita prodavatelja „jeli pas goni ovce „, jeli žestok na ovce. Ako pas nije dovoljno dresiran, čak i ako jeste, ali goni ovce, od prodaje, odnosno kupnje nema ništa!
Pas mora biti na probi najmanje mjesec dana da bi prodaja uspjela.
U lovištima gdje obitava srneća divljač, pas se znade oteti lovcu i krenuti za srnom ili srnjakom ,unatoč pozivima lovca da se vrati i da ostavi gonjenje divljači, pa čak i u nevrijeme, kada se ona ne lovi ,ili kada je lov strogo zabranjen, a dopušten je u konkretnom lovištu na drugu divljač.
U psima je prirodni nagon za trčanjem za divljači, objašnjavaju kinolozi, jer vode daleko podrijetlo od vukova (obitelj Canidae), te su selektivnim uzgojem postali prijatelji ljudi kojima vjerno služe.
Osnovnu zadaću, lov i loviti divljač- imali su svi psi, pogotovo lovački!
Lov ili gonjenje divljači duboko je usađen u pasjim genima i instiktu za preživljavanjem. Lov kod pasa, posebno pojedinih pasmina, odnosno trčanje za divljači na koju naiđe ( pas je bez osnovnog odgoja!), zaziva oslobađanje adrenalina i dopamina.
U uzgoju psa je velika odgovornost lovaca. O lovcu zavisi kakav će mu pas biti u praksi, u lovu, hoće li trčati i progoniti divljač koju ne smije, na tragu one lovačke uzrečice : Kakav lovac – takav i pas!
Dakle, sve je u rukama lovca, njegovom iskustvu strpljenju i znanju.
InfoCAP
Fotografija je ilustracija
