U DRŽAVNOM LOVIŠTU „ŠIBENIK- VRGORAC“ ISPUŠTENI ZEČEVI UZGAJIVAČA OSJEČKE TVRTKE „KANINER“ ANTE MILARDOVIĆA

Iz najvećeg „rodilišta“ zečeva u Hrvatskoj, smještenom u Popovcu u srcu Baranje, „doputovala“ je prva ovogodišnja pošiljka zečeva od 20 repića – kud će drugo nego – u Dalmaciju!

Zečeve je naručila tvrtka Ober lovni turizam iz Splita, lovoovlaštenik državnog lovišta „Šibenik- Vrgorac“ za svoje potrebe, napućivanje siromašnih dijelova tog lovišta. Zečevi su ispustili upravitelj lovišta Ante Udovičić, lovnik Miljenko Barić i lovočuvar Vjekoslav Opačak.

Agilni poduzetnik i lovački dužnosnik, uzgajivač zečeva već niz godina Ante Milardović, Imoćanin po genima, vlasnik tvrtke „Kaniner“ iz Osijeka – ove će godine uzgojiti i isporučiti – više od 500 zečeva u odličnoj kondiciji, spretnih i spremnih da svoj život nastave i u krševitoj Dalmaciji.

Vješti trkači već uskoro će se smjestiti u svojem novom domu, bilo u Dalmaciji, ili u ravničarskom dijelu kontinentalne Hrvatske. Uskoro će zečevi zaploviti trajektom iz Splita do Starog Grada kako bi hvarskim lovcima bila isporučena „njihova kvota“ za udomljivanje na tom jedinstvenom otoku, gdje se uzgajaju zečevi, fazani, pa genetski čiste divlje svinje, jeleni, srneća divljač…Sve uspjeva na Hvaru, kad se škojarske ruke slože!

Uzgajivač Milardović najavio je da zainteresirani mogu slati predbilješke kako bi mogao planirati dalje isporuke, zavisno o dobi svake uzgojene pošiljke zeca.

PREDSJEDNIK HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA ĐURO DEČAK ODLIKOVAO NOVINARA I UREDNIKA DAVORA MARTIĆA ZLATNIM LOVAČKIM ODLIKOVANJEM SVETOG HUBERTA ZA RAZVOJ I UNAPREĐENJE HRVATSKOG LOVSTVA

U prigodi redovite godišnje skupštine, u nastavku njenog zasjedanja u Lovnoedukacijskom središtu Vili Garić u Podgariću, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak na svečan način uručio je doajenima hrvatskog lovstva najviše lovačko odličje HLS-a- Zlatno lovačko odlikovanje sa likom Svetog Huberta. Visoka odličja trebala su biti uručena prošle godine, za 3. studeni, u povodu blagdana svetog Huberta,ali je podjela sačekala vrijeme oslobođeno od COVID 19.

Iz kvote predsjednika Dečaka visoko odličje za osobite zasluge na razvoju i unapređenju hrvatskog lovstva dobio je i novinar, spisatelj i glavni urednik nacionalnog lovačkog magazina Dobra kob Davor Martić, koju ga je pokrenuo u povodu spomendana svetog Huberta 3. studenog 2001. godine.

Lovački spisatelj Davor Martić rođen je u Splitu, u staroj, izrazito lovačkoj obitelji . Završio je Klasičnu gimnaziju Natko Nodilo,a potom Pravni fakultet. Ima stupanj magistera prava.

Već sa svojih 17 godina opredjeliio se za spisateljski posao najprije pišući svoje uratke u Plavom vjesniku, potom u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku u srijedu. Već najranije javljao se i u Lovačkom vjesniku, još dok je na čelu Vjesnika bio urednik književnik Bogdan Stopar.

Godine 1973. zaposlio se u dnevnom listu Slobodna Dalmacija, u vrijeme dok je glavni urednik bio Hrvoje Baričić,a Martićev neposredni urednik Miro Jajčanin i Joško Kulušić.

Prolazeći svakodnevnu praktičnu školu novinarstva stekao je ogromno znanje i iskustvo, obnašajući više odgovornih dužnosti u dnevnoj redakciji ,a nešto kasnije i Nedjeljnoj Dalmaciji. Prošao je školu novinarstva . Dok je izlazio tjedni prilog Vikend koktel u Slobodnoj Dalmaciji uređivao je rubriku Lov, koja je bila veoma čitana i nailazila na živi interes mnogoljudne populacije lovaca .

U lovačkoj organizaciji bio je jako aktivan . Dugo godina obnašao je dužnost tajnika Lovačkog društva Kozjak u Splitu, jednog od najstarijih lovačkih asocijacija u Hrvatskoj.

Kako je splitsko lovstvo okupljalo 1981. godine više od 600 aktivnih lovaca, to je pokrenuo mjesečno informativno glasilo „Kozjak“,a potom list Lovac splitske Lovačke udruge.

Dok je obnašao dužnost prvog tajnika i jednog od suosnivača Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije, zajedno sa predsjednikom Markom Raosom, pokrenuo je dvomjesečnik „Lovac“ koji je naišao na veoma dobar prijem kod velikog broja dalmatinskih,ali i drugih lovaca širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U vrijeme burnih događanja u Hrvatskom lovačkom savezu 1996. godine, Vladinom odlukom imenovan je članom Povjerenstva za razriješenje nastale situacije , što je u konačnici, poslije održane izborne skupštine, donijelo kvalitetne promjene, te je izabrano novo rukovodstvo na čelu sa predsjednikom generalom Đurom Dečakom.

Martić je jedan od utemeljitelja Lovačke satnije „Fra Mile Mamić“ koja se priključila 6. Domobranskoj pukovniji HV i 158. brigadi Hrvatske vojske 1992. godine u oslobodilačkim akcijama za vrijeme Domovinskog rata.Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1991. godine kao hrvatski dragovoljac.

Radeći svoj čitav radni vijek u Slobodnoj Dalmaciji, kao pisac- novinar i urednik , obnašao je mnoge odgovorne dužnosti u dnevnoj i noćnoj redakciji, kao šef DESK-a, urednik Unutrašnjopolitičke rubrike i urednik regionalnih izdanja .

U tijeku svojeg spisateljskog opusa napisao je i objavio 17 samostalnih autorskih djela u oblasti lovstva,sa naglaskom na povijest hrvatskog lovstva, koautor je 11 znanstvenih uradaka i autor 10 brošura o lovačkim običajima i etici. Autor je tisuće članaka o lovnoj tematici.

Prvi je i jedini u Hrvatskoj autor dvije knjige o lovačkom svecu zaštitniku Svetom Hubertu.

Nakon višegodišnjeg aktivnog rada i stažiranja 2017. godine primljen je na velikoj crkvenoj svečanosti u Seggabergu u Austriju u Austrijski red Svetog Huberta i dobio časni naslov Vitez Svetog Huberta .

Nastavljajući svoj stvaralački opus – 3. studenog 2001. godine pokrenuo je nacionalni lovački časopis prepoznatljivog naziva Dobra kob, čime je dao, zajedno sa brojnim suradnicima, ogroman doprinos razvoju i popularnosti hrvatskog lovstva što će zasigurno ostati zapisano u analima hrvatskog i europskog lovstva.

Časopis je pokrenuo kao revijalno izdanje Slobodne Dalmacije, a potom je časopis prešao u nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza, čije je rukovodstvo, na čelu sa predsjednikom Đurom Dečakom, prepoznalo njegovu izazitu stručnu , profesionalnu vrijednost i značenje za razvoj i unapređenje pozitivnih tečevina hrvatskog lovstva.

Inicijator je osnivanja Novinarske sekcije lovaca pri Hrvatskom novinarskom društvu koja je od 1995. godine godišnje organizirala okupljanje predstavnika medija sklonih lovu i lovstvu u varaždinskom Zelendvoru pod patronatom Pere Silića.

ZAPOČELA NASTAVA I POLAGANJE ZAVRŠNOG LOVAČKOG ISPITA U ODJELJENJU OGULIN SPLITSKOGA JAVNOG LOVAČKOG UČILIŠTA CAPREOLUS – PRIJAVE VRIJEDE DO POPUNE OGRANIČENOG BROJA POLAZNIKA

Netom je Stožer Karlovačke županije proglasio ukidanje nekih (pojedinih) mjera , među drugim i online nastave, te kada je počela redovita i normalna nastava u školskim klupama, započelo je i školovanje lovaca /lovkinja, lovočuvara /lovočuvarica i ocjenjivača trofeja divljači u odjeljenju Ogulin, splitskoga Pučkog otvorenog učilišta CAPREOLUS.

Splitski CAPREOLUS, javna ustanova za obrazovanje kadrova u lovstvu, na taj je način nastavila svoj dugogodišnji rad i djelatnost na obuci kadrova u lovstvu na ovom području Republike Hrvatske.

Nakon provedene obuke, teoretske i praktične , u dijelu koji je propisan Nastavnim planom i programom, polaznici su pristupili polaganju završnog lovačkog ispita. Sa svim polaznicima CAPREOLUS je sklapio ugovor o praktičnoj obuci u lovištu tako da se diplomirani lovci i lovkinje obvezuju da će šest mjeseci provoditi novački staž , koji je, zapravo, produžetak praktičnog dijela provedene nastave .

Ovakav način nastave je uveden već odavno, obzirom na sigurnost prilikom lova, kada novi lovci, tijekom novačkog staža, provode vježbu gađanja i praktičan lov u suradnji i u društvu sa starijim , već iskusnim lovcima .

Jednako tako ova nastava se je pokazala veoma dobra , korisna i efikasna, jer polaznici ne smije i ne mogu, obzirom na Zakon nabavi i posjedovanju oružja, držati i nositi lovačko oružje prije nego što obave nastavu – u propisanim programu, kako u teoretskom tako i prktičnom dijelu i steknu status lovca /lovkinje.

CAPREOLUS nastavlja sa upisom polaznika .

ZA SVE OBAVIJESTI O UPISU ,NASTAVI I POLAGANJU ZAVRŠNOG ISPITA,KAO I CIJENAMA , JAVITE SE VODITELJICI NASTAVNOG PROGRAMA PROF. IVI KUČINIĆ RADOŠEVIĆ, POZNATOJ STRUČNJAKINJI I LOVKINJI NA MOB. :

091 593 2491

Uvjerenje o položenom završnom lovačkom ispitu ovjereno je PEČATOM SA GRBOM REPUBLIKE HRVATSKE I IMA ZNAČENJE JAVNE ISPRAVE KOJOM LOVAC /LOVKINJA DOKAZUJE DA JE POLOŽIO/LA LOVAČKI ISPIT I DA STEČENO ZVANJE LOVCA /LOVKINJE MOŽE UPISATI U:

E- RADNJU KNJIŽICU

I

OSTVARITI PRAVO NA PRIJEM U LOVAČKU ASOCIJACUJU U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE( za razliku od nekih drugih uvjerenja pojedinih učilišta koja su ovjerena običnim pečatom i koja nemaju snagu JAVNE ISPRAVE !).

PRAVILNIK O LOVNOM REDU ZA LOVNU GODINU 2021./2022.

OBER-LOVNI TURIZAM d.o.o. za lov,

lovni turizam i ugostiteljstvo

J. Klovića 13.

SPLIT

Split, ožujak 2021.

Na temelju i u skladu s odredbama Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19. i 32/20.) OBER-LOVNI TURIZAM d.o.o. za lov, lovni turizam i ugostiteljstvo, OIB 52556187491, J. Klovića 13., Split, dana 22. ožujka 2021. godine, donio je

PRAVILNIK O LOVNOM REDU

ZA LOVNU GODINU 2021./2022.

Čl. 1.

OBER-LOVNI TURIZAM d.o.o. temeljem Ugovora o zakupu br. 374, od 01.04.2016., zaključenog s Ministarstvom poljoprivrede lovoovlaštenik je otvorenog državnog lovišta XVII/16 Šibenik-Vrgorac, površine 2823 ha.

Čl. 2.

Ovim Pravilnikom uređuje se lovni red te prava i obveze lovaca – sudionika u lovu.

Pravo na lov i učešće u lovu ima svaki lovac koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima kojima se regulira pravo lova.

Čl. 3.

Lovci s pravom odstrjela određene vrste divljači provode odstrjel u skladu sa Godišnjim planom odstrjela i Lovnogospodarskom osnovom.

Čl. 4.

  1. Lovci s pravom odstrjela dužni su obvezno, na vrijeme i pravovremeno, doći na zborno mjesto i sobom donijeti:
  • državnu lovačku iskaznicu sa važećom identifikacijskom markicom,
  • oružni list za držanje i nošenje lovačkog oružja,
  • uredne dokumente o svom psu koji će se koristiti u lovu.
  1. Lovcima sa pravom odstrjela određene vrste divljači lovočuvar ili lovnik izdat će dopuštenje za odstrjel.
  2. Lovci s pravom odstrjela dužni su prikazati odstrijeljenu divljač lovniku ili lovočuvaru, odnosno ovlaštenoj osobi lovoovlaštenika, koji će s njom dalje postupati.
  3. Lovnik je u obvezi organizirati, provesti i koordinirati skupni lov tako što će lovce s pravom odstrjela odrediti i postaviti za pogoniče i na štandu, s tim da su se svi sudionici, bez iznimke, dužni pridržavati odluka lovnika.

Lovnik je odgovoran za provođenje lova u skladu s Pravilnikom o lovniku i Zakonom o lovstvu.

Čl. 5.

Skupni lov svinje divlje (Sus scrofa L.) provodi se isključivo subotom pod izravnim rukovođenjem lovnika.

Lov sitne divljači, sa pisanim dopuštenjem, može se provoditi svakog dana, uz izričitu obvezu lovaca s pravom odstrjela da na vrijeme prijave svoj dolazak i povratak iz lovišta, sa brojem i vrstom odstrijeljene divljači – lovočuvaru Vjekoslavu Opačku na najbrži dostupan način (mobitel: 098 433 961).

Sitnu divljač mogu loviti jedino i isključivo lovci sa pisanim dopuštenjem na pravo odstrela, uz iznimku odstrela svinje divlje ako im prilikom lovljenja sitne divljači naiđe u lovištu, u skladu s Uredbom o ASK-i obzirom da je lovište u pograničnoj zoni.

Čl. 6.

Upravitelj lovišta vodi brigu o ispunjenju godišnje kvote odstrela u skladu sa lovnogospodraskom osnovom.

Čl. 7.

  1. Nije dozvoljen ulazak i kretanje po lovištu lovaca s pravom odstrjela, sa ili bez psa, bez prethodne najave lovočuvaru sukladno članku 5. st. 1. i 2.
  2. Lovci s pravom odstrjela ne smiju nositi hranu divljači po svojoj volji, pogotovu bez najave i nadzora lovočuvara, obzirom da su u lovište postavljene solarne hranilice, što znači da je divljač snabdjevena s dovoljno hrane.

Iznimno, hrana se može odnijeti u lovište na osnovu naloga upravitelja lovišta, lovnika ili lovočuvara.

  1. Strogo je kažnjivo i nedopustivo kretati se lovištem bez prethodne najave i obavijesti lovočuvaru i postavljati nadzorne kamere u lovištu na osobnu inicijativu i za vlastiti interes.
  2. Svako nepoštivanje i ignoriranje provođenja odredbi iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka sankcionirati će se u skladu s Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti lovoovlaštenika.

Čl. 8.

Pod skupnim lovom podrazumijeva se učešće 10 (deset) i više lovaca na divlje svinje, a na sitnu divljač 3 (tri) i više lovaca.

Lovci s pravom odstrjela, kao i ostali sudionici lova, dužni su poštivati odredbe Zakona o lovstvu i Zakona o nabavi i posjedovanju oružja, te provedbenih pravilnika, opće akte lovoovlatšenika kao i lovačke običaje i etiku u lovu, prilikom lovljenja, odstrjela i druženja sudionika lova.

Lovnik i lovočuvar moraju voditi brigu o svim sudionicima lova, njihovoj sigurnosti, načinu gađanja i lova, kretanja, kao i poštivanja uredbe o preventivi i higijenskim mjerama radi sprječavanja pandemije koronavirusa (COVID 19), sukladno epidemiološkoj situaciji, prilikom lova i druženja nakon lova.

Čl. 9.

Lov gostima dopušta se na osnovu pisanom ili usmenog poziva.

Gosti mogu biti:

  • Gosti OBER-LOVNOG TURIZAMA koje poziva odgovorna osoba d.o.o.-a,
  • Pojedinačni gosti – gosti zaslužnih lovaca pojedinaca, koje poziva lovac s pravom odstrjela.

Pojedinačni gost može biti gost u lovištu jednom, izuzetno dva puta u tijeku lovne godine, ako ispunjava propisane uvjete iz ovog Pravilnika i prihvaća odgovarajuće propise i običaje o lovnom redu, načinu lova i lovidbi, odnosno ako za njega jamči lovac sa pravom odstrjela kao pozivatelj.

Čl. 10.

Strogo je zabranjeno dovesti gosta lovca u skupni ili pojedinačni lov bez prethodne najave i odobrenja: upravitelja lovišta ANTE UDOVIČIĆA (mob. 098 726 312), i/ili lovnika MILJENKA BARIĆA (mob. 099 514 75 25) i/ili lovočuvara VJEKOSLAVA OPAČKA (mob. 098 433 961).

Čl. 11.

Na sve pojave i odnose koji nisu regulirani ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe zakonskih i podzakonskih provedbenih propisa kojima se regulira gospodarska djelatnost lovstva uz poštivanje lovačkih običaja i lovačke etike.

Upravitelj lovišta: Direktor:

Ante Udovičić Vedran Martić

ZAPOČELI OBIMNI RADOVI NA IZGRADNJI I UREĐENJU ZAMJENSKE VISOKE ČEKE SA SPREMIŠTEM NA BRDU MALI ŠIBENIK

Započeli su obimni radovi na izgradnji i uređenju moderne visoke čeke ,sa spremištem za hranu i alatljike na brdu Mali Šibenik u državnom lovištu „Šibenik – Vrgorac „ kod Vrgorca.

Čim radovi budu pri završetku, lovci i lovkinje OBER – LOVNOG TURIZMA, lovozakupnika tog državnog lovišta – demontirati će postojeću visoku čeku koja je zbog zuba vremena već dotrajala ,a u činjoj će neposrednoj blizini biti sagrađena nova, suvremena visoka čeka za osmataranje i lov.

Građevinski materijal, blokete , cement i pijesak, već su preneseni do odredišta uz pomoć mehanizacije bez koje se sigurno ovaj projekt ne bi mogao započeti niti dovršiti.

U planu nositelja projekta, splitskoga OBER LOVNOG TURIZMA, predviđeno je uređenje poučne staze od predjela Zabudače ( kod Spome križa ) do vrha Malog Šibenika u dužini od 6, 5 km.

Ovime početkom radova, zapravo, započela je nova lovna godina u lovištu koje će izvesti, kao i do sada, mlađi lovci i lovkinje pod paskom glavnog lovnika Miljenka Barića Baje.

U državnom lovištu „Šibenik – Vrgorac“, inače, obitava divlja svinja i autohtona divokoza,a od sitne divljači zastupljen je zec, jarebica kamenjarka, grivna i fazan. Povremeno se pojave preletnice, šumska šljuka i prepelica pućpurka.

UZ BLAGDAN ISUSOVOG USKRSNUĆA, SVOJIM PROFESORIMA I STRUČNIM SURADNICIMA, POSLOVNIM PRIJATELJIMA I PARTNERIMA, LOVCIMA I LOVKINJAMA DILJEM LIJEPE NAŠE, ŽELIMO ZDRAVLJE, MIR, LJUBAV I DOBRU KOB

Uskrsne čestitke u jedno drugo vrijeme , bilo je to u prvoj polovici 20. stoljeća, bile su način međusobnog komuniciranja lovaca . Ove dvije čestitke , na svojoj poleđini imaju poštanski žig zagrebačke pošte „udaren“ 10. travnja 1930. godine .

Dopisnice su tiskane u nakladi zagrebačke zadruge „Sloga“. Bile su poslate obitelji Dobrenić na Kustošiji.

Čestitke su, međutim, svojevrsna uspomena na sve poštanske razglednice sa uskrsnim motivom koje su, doduše, kao preživljena prošlost nestale iz torba naših poštara. Međutim, one nas vežu sa zajedničkom prošlošću , sa ljudima, navikama i mjestima ,jer su svjedočanstvo nekadašnjih odnosa i običaja,uz blagdan Isusovog uskrsnuća, kao dar sreće, zdravlja, mira i ljubavi .

SRETAN VAM USKRS.

ON JE REKAO : NE BOJTE SE, JA SAM S VAMA !

ZAHVALA AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA I KARLOVAČKOG VELEUČILIŠTA NA DAROVANOJ PUBLIKACIJI „NJEZINA VISOST, ŠUMSKA ŠLJUKA“

Agronomski fakultet zagrebačkog Sveučilišta , Centralna agronomska knjižnica , u ime djelatnika i korisnika Centralne agronomske knjižnice uputila je zahvalu splitskom Pučkog otvorenom učilištu CAPREOLUS, javnoj ustanovi za obrazovanje kadrova u lovstvu izvan sustava redovite naobrazbe – na poklonjenom primjerku publikacije NJEZINA VISOST, ŠUMSKA ŠLJUKA, u izdanju nakladničke kuće Dobra kob u ožujku 2021. godine.

U zahvali koju je poptisala voditeljica Centralne agronomske knjižnice mr. sc. Vanja Masnov – stoji kako će ova publikacija obogatiti fond Centralne knjižnice i da će služiti generacijama studenata ove visokoškolske ustanove u Hrvatskoj.

Zahvalu na novom uratku je Pučkom otvorenom učilištu CAPREOLUS uputio i dr. sc. Krunoslav Pintur, dr. vet. med., profesor Visoke škole Veleučilišta u Karlovcu.

Inače, splitsko Pučko otvoreno učilište CAOPREOLUS objavilo je više od 30 stručnih i znanstvenih uradaka, monografija, knjiga i brošura iz pera svojih profesora, koji su ujedno autori više tisuća članaka i polemičkih napisa tiskanih u nacionalnom lovačkom magazinu DOBRA KOB za proteklih dva desetljeća njegova neprekinutog izlaženja na prostoru Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

U NAKLADI IZDAVAČKE KUĆE DOBRA KOB IZAŠLA MONOGRAFIJA „NJEZINA VISOST, ŠUMSKA ŠLJUKA“ AUTORA DAVORA MARTIĆA I SURADNIKA

U nakladi tvrtke za nakladništvo Dobra kob iz Splita i tamošnjeg Pučkog otvorenog učilišta Capreolus izašla je iz tiska jedinstvena monografija Njezina visost, šumska šljuka kojoj je autor Davor Martić sa suradnicima Pericom Tucakom, Antom Udovičićem i Julkom Ćuk.

Kroz tri poglavlja ovo zanimljivo i rijetko izdanje o ptici močvarici donosi obilje zanimljivosti vezanih uz širenje populacije kroz povijest, staništa gdje se gnijezdi, te atraktivni let koji je posebna motivacija lovcima za odstrel. Pripomoć su im njihovi vjerni ptičari, a ulov šljuke bene je za lovce uvijek bila stvar prestiža. Sam autor, koji je lovio šljuke i koji donosi svoja osobna iskustva navodi da je ovu kraljevsku pticu, punu čari i tajanstvenosti, lovila lovačka elita , navodeći poduže povijesno razdoblje hravtskog lovstvo koje se zaustavlja na vrijeme oko 1930. godine.

Inače, povijesni dio monografije ilustriran je vjernim umjetničkim slikama pretočenim na pozivnice za lov, još iz doba Austrougarske monarhije, što daje štivu upečatljiv i jedinstven sadržaj.

Uz cjelovite opise gniježđenja, rasta, života, ljubavnih odnosa, parenja, donošenja podmlatka na svijet, migracija, selidbe i povratka šumske šljuke na stara staništa posebno bogatstvo knjige su brojne povijesni zapisi iz svih krajeva naše zemlje, ali i inozemstva ilustrirani starim fotografijama lova na tu pticu koja ponajviše obitava na području Dalmacije i njenog zaleđa. Kroz povijest je često viđana i u urbanim sredinama uključujući i najuža središta velikih gradova, a danas u malom broju obitavaju na kontinentalnom dijelu naše zemlje.

Autor je pripremio izuzetno poučno štivo, a imajući u vidu da o šumskoj šljuki nema dostupne literature kod nas, a ni u zemljama istog ili sličnog govornog područja, izdanje može korisno poslužiti u studijskim programima, kao i sadržaj za daljnja istraživanja i diplomske radove.

Ova monografija, prva i jedina u Hrvatskoj o šumskoj kraljici, vrijedan je doprinos stručnoj lovačkoj literaturi.

DOPREMLJEN GRAĐEVINSKI MATERIJAL (BLOKETE, CEMENT ) ZA IZGRADNJU NOVE VISOKE ČEKE NA BRDU MALI ŠIBENIK , UMJESTO STAROG I DOTRAJALOG OBJEKTA

Na samome početku nove lovne godine započeli su obimni radovi uređenja i popravke visokih čeka u državnom lovištu Šibenik -Vrgorac lovoovlaštenika OBER LOVNI TURIZAM iz Splita.

U skladu sa godišnjim planom i programom lovci će, najprije, srušiti jednu već staru, dotrajalu drvenu čeku i na njenom mjestu, u području brda Mali Šibenik, početi sa gradnjom nove, moderne čeke.

U tu svrhu već je dopremljen građevinskim materijal ( blokete, cement i ostalo ), obzirom da će se ovaj put graditi „čvrsta“ čeka ,odnosno čeka od građevinskog materijala,a ne drvena, kao što su lanjske lovne godine sagrađene , umjesto starih i zastarjelih, u lovištu Šibenik- Vrgorac.

U sklopu izgradnje ove visoke čeke urediti će se u produžetku privremeno sklonište i spremište za hranu koja je namjenjena divljači, uglavnom je to zranata hrana (kukuruz) i za čuvanje priručnog alata.

Sve to čini će jedan zajednički kompleks u kojemu će dominirati visoka čeka .

Inače, lovci na čelu sa glavnim lovnikom Miljenkom Barićem Bajom iskoristili su priliku dolaska u lovište sa mehanizacijom mi vozilima da bi provjerili solarne hranilice na više odvojenih mjesta i da bi ih napunili do samoga vrha kukuruzom.

U blizini hranilica primjećeni su tragovi divlje svinje , zajedno sa podmlatkom, što znači da je na putu nova populacija crne divljači u državnom lovištu Šibenik – Vrgorac.

USKORO IZLAZI MONOGRAFIJA „ NJENA VISOST, ŠUMSKA ŠLJUKA“ , PRVA I JEDINA PUBLIKACIJA O ŠUMSKOJ KRALJICI U HRVATSKOJ

U izdanju splitske nakladničke kuće Dobra kob uskoro izlazi monografija „Njena visost, šumska šljuka“ autora Davora Martića, novinara i urednika magazina Dobra kob.

Koautori su Perica Tucak, Ante Udovičić i Julka Ćuk.

To je , inače , prva monografija o najatraktivnoj lovnoj ptici, šumskoj šljuki, u Hrvatskoj u kojoj autor, kao osvjedočeni lovac na šljuke, još iz nekih davnih vremena, donosi svoja iskustva i spoznaje o toj veličanstvenoj ptici preletnici.

Monografija je prepuna veoma zanimljivih pojedinosti o životu , navikama, područjima, prelijetanju šljuke, o njenom boravku u našim krajevima, napose u dalmatinskim lovištima. Lovac i njegov pas, to je pravi tim, koji prati svaki lov . Bez dobrog ptičara nema ni lova ove ptice nebeskih visina .

Nadalje, autor, slijedeći svoju lovačku karijeru lova na sitnu divljač, napose „ lov na pero“, savjetuje mladim lovcima da najprije „polože“ ispit loveći sitnu pernatu divljač,a tek da se onda okrenu lovu na divlje svinje.

Bez lova na divlje svinje se može, može svatko, ali bez lova na šljuke ne može nitko, ne može pogotovu mlad, strastveni lovac, nabijen znanjem i emocijama.

Vješti šljukari su, po autoru, elita hrvatskog lovstva.

Monografija je ilustrirana izvornim fotografijama iz samoga lova. Osim toga sadrži niz vrijednih dopisnica , zapravo pozivnica za lov šumske šljuke sa kojima su se služila vlastela i dvorski dvor Austrougarske monarhije. Na pozivnicima su naslikani mnogi motivi iz lova i života šumske šljuke starih majstora animalista.