Zaista je ohrabrujuća činjenica da su hvarski lovci u dijelovima svoga lovišta tijekom ljeta očistili i redovito održavali pojilišta za divljač. Lova ljeti praktično nije ni bilo. Razlog je, među mnogim drugim i taj što mještani Hvara koji se bave turizmom smatraju da se lovom i pucnjevima uznemiravaju turisti koji borave na škoju, bilo da se radi o šetnji, planinarenju, biciklizmu i slično. Sada u posezoni aktualan je lov na divlje svinje s čeka, premda je i njihova brojnost proteklih godina zbog lova pogonom značajno smanjena.
Mnogima je ipak, za sada, pak, najzanimljiviji sezonski lov na prepelice. Riječ je o pućpurama (lat. Coturnix coturnix), maloj ptici selici, čiji su prirodni neprijatelji zvijeri i ptice grabljivice. I lovci s područja Mediterana ih na njihovim migratornim pravcima dočekuju s puškama i obučenim ptičarima, a nažalost nerijetko se događa i krivolov, tako da i one postaju sve ugroženija vrsta. Selidba s kopna preko otoka najčešće se događa pred buru, tj. zahladnjenje, a budući da toga u pravom smislu riječi još nije bilo tako se pravi lov na našu najmanju koku na otoku Hvaru tek očekuje.
U planovima odstrjela pojedinih lovačkih društava brojke značajno variraju,pa je tako i na Hvaru.Lovci na prepelice su sportski lovci, koji ne zavise , niti love zbog mesa. Naravno, meso prepelice je ukusno i slasno i predstavlja pravi specijalitet.
Oni pak, lovci koji love svaku divljač, pa i ovu zbog mesa, uključujući i strance, nerijetko se koriste elektronskim vabilicama koje su već odavno strogo zabranjene. Zato kačadure nije suvišno još jednom podsjetiti da se novčane kazne za takvu vrstu lova u Lijepoj našoj kreću oko 1.500 eura od ptice, a krivolovce kažnjava i oduzimanjem njihovih pušaka. Prema tome, puno je bolje da se držimo propisa i lovačke etike te da se u većoj mjeri angažiramo na obnavljaju fonda divljači, održavanju biološke raznolikosti, jer je upravo to ono što krasi istinske ljubitelje prirode.
INFOPRESS Mirko Crnčević
