Mali indijski mungos je vješta, brza i okretna životinja te su njegovo prirodno svojstvo iskoristile nekadašnje austrougarske vlasti kako bi zaštitile žitelje Mljeta i Korčule od smrtonosnog ugriza prenamnoženih zmija otrovnica!
Još su stari otočki lovci tvrdili da je mungos otporan na zmijski otrov. Drugi su tvrdili da je toliko vješt da na vrijeme izbjegne zmijski pokret i ugriz. No, međutim, istina je da mungos nije imun na zmijski otrov, kad ga ona ugrize, ali je otporan na otrov- što ga dođe isto – jer od ugriza mogu uginuti jedino mlade, neotporne životinje.
Upravo ta osobina indijskog mungosa dovela je do toga da se namnožio na Korčuli i Mljetu, poslije i Braču, Hvaru ,Pelješcu i na Čiovu, gdje i danas čini štete. Postavlja se pitanje – da li su veće štete koje mungos počini, ili pak, korist koju je donio otočanima, a da danas, zavisno iz kojeg se kuta sagledava njegova opstojnost- trpimo njegove desetljetne posljedice u lovištima.
Prve mungose dopremili su na Korčuli 13. srpnja 1910. godine ovdašnji pomorci brodom iz Trsta, naravno, zbog zmija koje su zaprijetili ovdašnjim žiteljima, napose vinogradarima. Austrougarske vlasti udomile su 24. kolovoza 1910. na Mljet prvu pošiljku mungosa, kako je obrazloženo- da bi „zaštitili zdravlje otočana „!
Mungosi su na Braču naseljeni 1926. godine, nekoliko pari su Bračani ulovili na Mljetu, a prve štete primijetili su ovdašnji vinogradari kod Sutivana, na predjelu Tatinje.
Živog mungosa ulovio je Bračanin Jerko Matković postavivši kao klopku vršu sa ribom , kojega je potom darovao Zoološkom vrtu na splitskom Marjanu.
Na otok Hvar udomljen je 1970., kada se gradio hotel „Sirena“, te kada su u temeljima otkrivena zmijska legla, što je ponukalo tadašnju upravu hotela da ih se riješi sa mungosima. Lovci su uspjeli pribaviti svega jedan par mungosa, vjerujući da puštaju sve muške primjerke, ali se među društvom nabavljenih mungosa- zatekla, slučajno, ili ne – jedna ženka, što je bilo dovoljno za već skoru „eksploziju“ te vrste.
Također, 1970. mungosi su naseljeni na Čiovo.
Stari lovac, koji se bavio istraživanjem životinjskog svijeta Korčule, tako čagljeva i mungosa Ivo Jeričević- otočnog mungosa opisao je kao podvrstu dalmatinskog mungosa, podrijetlom iz istočne Indije (D. Martić, „Jadranski otoci morski gateri“, Split, 2001. ).
Sva je sreća što je mungos udomljen samo na otocima. Da je kojim slučajem udomljen na kopnu, tko bi zaustavio njegovu invaziju i nastale štete, premda je i na otocima prouzročio štetu na divljači.
Smatra se da je njegovo udomljavanje u ime „zdravlja otočana“ -koji su najmanje stradali od ugriza otrovnica (poskok )- bila pogubna pogreška u povijesti lovstva.
InfoCAP
