Čim „svane“ proljeće, a negdje i ranije, niču šparoge, najzdravije jelo na svijetu, kako tvrde znalci „divjeg zeja“ i otalih zelenih darova Majke prirode.
Paranjem divljega zelja postižemo dvostruku korist. Prvo tražeći ga potrošimo nešto kalorija i održavamo kondiciju, a drugo dolazimo do izuzetno zdrave namirnice. Ono na što obvezno moramo pripaziti je to da zelje beremo na terenima koji nisu izloženi uporabi pesticida i herbicida, što većina otočana lako prepoznaje.
U Prapatnoj, mišonca se najčešće jela sa slanim srdalema, a sada smo kada imamo koji euro u džepu uvidjeli da dobro pristaje i uz bijelim lukom ‘podušene’ juneće odreske. Ekstra djevičansko maslinovo ulje obvezan dodatak divljem zelju, ono bez njega jednostavno ne bi valjalo .
A može se ono na puno načina kuhati, primjerice sa suhim svinjskim mesom, svježom janjetinom, s kuhanim jajima ili pripremiti kao pita… Divlje zelje je ujedno i vrijedan antioksidans koji čisti organizam, a što je najvažnije blagotvorno djeluje i na jetru, jer uz ovakvo jelo ne može se bez čaše dobrog crnog vina. Znači, kačaduri uz lovinu uvijek je dobro kući ponijeti malo mišonce, ali vodite računa da Dalmacija i naši škoji imaju još jednu izvanrednu namirnicu iz prirode, a to su šparoge!
Ne nazivaju šparoge tek tako ‘carskim povrćem’, niti ih je fondacija Georga Mateljana samo onako uvrstila u knjigu ‘Najzdravije namirnice svijeta’.
One dolaze u proljeće, a jedemo jedino gornji savitljivi dio šparoga. Poželjno ih je kuhati al dente da bismo ih potom koristili za fritaje ili konzumirali s tvrdo kuhanim jajima. Karakteriziraju ih izuzetna ljekovita svojstva, jer pozitivno djeluju na kardiovaskularni i probavni sustav, poboljšavaju antioksidativni status, imaju prirodna diuretička svojstva…, a siromašne su kalorijama. Stoga su baš kao i mišonce vrlo poželjne u našim kuhinjama, čak i kod vegeterijanaca koji u njima pronalaze ljudskom tijelu itekako potrebne vitamine i minerala.
InfoCAP
Članak je uređen prema pisanju Mirka Crnčevića
Snimci Mirko Crnčević
