MINISTAR ZDRAVSTVA DR. SC. VILI BEROŠ DONIO NOVI PRAVILNIK O ZDRAVSTVENIM PREGLEDIMA KOJI JE STUPIO NA SNAGU 2. TRAVNJA 2020. GODINE

U skladu sa Zakonom o lovstvu i Zakonom o nabavi i posjedovanju oružja građana Republike Hrvatske ministar zdravstva dr.sc. Vili Beroš – uz prethodnu suglasnost ministra hrvatskih branitelja – donio je Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja.

Rečeni Pravilnik sutpio je na pravnu snagu 2. travnja 2020. godine i njime je prestao vrijediti dosadašnji Pravilnik .

Inače, valja kazati da su zdravstveni djelatnici, liječnici Obiteljske medicine i liječnici Medicine rada postupali po starom Pravilniku, s tim da su u strahu od zapriječenih visokih kazna – u slučaju da propuste prijavu vlasnika oružja sa BITNO promjenjenim zdrastvenim stanjem MUP-u – što može izazvati određene posljedice – vršili prijavu građana s pravom na držanje i nošenje oružja, pa tako i lovačkog – zbog promjenjenog zdravstvenog stanja koje BITNO NE UTJEČE na promjenu njihova zdravstvenog stanja.

Pučko otvoreno učilište CAPREOLUS tiskalo je drugi dio zbirke propisa u svojoj biblioteci pod nazivom PRAVNA LEGISLATIVA U LOVSTVU sa ciljem i svrhom upoznavanja svojih polaznika, kao i ostalih zainteresiranih lovaca, sa odrednicama novog Pravilnika.

Ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana (NN 94/18), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove hrvatskih branitelja, donio je

Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja

koji je objavljen u Narodnim novinama broj 36 od 25. ožujka 2020. i stupa na snagu osmog dana od objave tj. 2. travnja 2020. godine, s kojim danom prestaje važiti Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja (NN broj 22/2013).

Pravilnikom se propisuju način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja su zapreka za držanje i nošenje oružja te način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije i sadržaj uvjerenja o izvršenom zdravstvenom pregledu.

Člankom 2. Pravilnika propisano je da zdravstveni pregled kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja može biti:

  • zdravstveni pregled koji se obavlja radi izdavanja Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja
  • izvanredni zdravstveni pregled kojeg obavlja vlasnik oružja za kojeg se opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja
  • izvanredni zdravstveni pregled obavlja i osoba čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova.

Na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika oružja zaključkom upućuje policijska uprava odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova sukladno članku 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Sukladno odredbi članka 3. osoba koja će pristupiti zdravstvenom pregledu, a koja se liječi, prije početka zdravstvenog pregledamora prethodno pribaviti mišljenje svoga izabranog liječnika obiteljske/opće medicine i mišljenje izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije s popisom verificiranih bolesti i stanja i popisom terapije koju osoba uzima te koje na dan početka zdravstvenog pregleda nije starije od 30 dana. (Izabrani liječnici mišljenja izdaju na obrascu čiji su izgled i sadržaj utvrđeni u Prilogu I. i II. Pravilnika i čine njegov sastavni dio.)

Također, u skladu s odredbom članka 3., osoba na pregledu potpisuje u karton zdravstvenog pregleda izjavu o pristanku pristupu medicinskoj dokumentaciji kao i o pristanku na obavljanje probirnog testa na droge i testa na alkohol, te ukoliko navedenu izjavu ne potpiše ne može pristupiti zdravstvenom pregledu za držanje i nošenje oružja.

Člankom 4. propisano je da zdravstveni pregledi obvezno obuhvaćaju:

  • prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite – liječnika obiteljske/opće medicine,
  • prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije – specijalista psihijatrije kod kojeg se osoba liječi,
  • anamnestičke podatke,
  • klinički pregled i pretrage:1. antropometrijske podatke; 2. klinički nalaz: kože i vidljivih sluznica, glave i vrata, prsnog koša i pluća, srčanožilnog sustava, trbuha i trbušnih organa, mokraćnog sustava, lokomotornog sustava i kralježnice; 3. orijentacijsko ispitivanje osjeta sluha i ravnoteže; 4. EKG u mirovanju; 5. laboratorijske pretrage (krvna slika, glukoza u krvi, GGT, urin); 6. probirni test na droge i probirni test na alkohol – kada to odrede specijalist medicine rada i/ili specijalist psihijatar/neuropsihijatar.
  • oftalmološki pregled: anamneza, vanjski pregled oka i adneksa oka, palpaciju, pregled očne pozadine, ispitivanje vidnih sposobnosti (oštrine vida na daljinu i na blizinu, binokularnog vida, osjeta za boju, forije, fuzije, dubinskog i perifernog vida),
  • psihijatrijski pregled: anamneza i psihički status,
  • psihologijska obrada:1. zdravstveni pregled obuhvaća: utvrđivanje kognitivnih, senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti i procjenu osobina ličnosti, s posebnim naglaskom na emocionalnu stabilnost i opću adaptiranost; 2. u slučaju izvanrednog zdravstvenog pregleda, osim utvrđivanja kognitivnih, senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti i procjene osobina ličnosti, s posebnim naglaskom na emocionalnu stabilnost i opću adaptiranost, psiholog može napraviti i proširenu obradu, ovisno o razlozima izvanrednog zdravstvenog pregleda.

Daljnje odredbe Pravilnika propisuju da zdravstvene preglede obavljaju: doktor medicine, specijalist medicine rada/sporta; doktor medicine, specijalist oftalmolog i doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar te psiholog. No, ukoliko je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebna dodatna obrada i mišljenje specijaliste drugih specijalnosti pregledana osoba će biti upućena istima, ovisno o indikaciji.

Nakon liječničkog pregleda svaki od specijalista određene specijalnosti koji je sudjelovao u pregledu i psiholog koji je obavio psihologijsku obradu, daju ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja a svoje nalaze upisuju u poseban obrazac – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda i tiskan je uz ovaj Pravilnik.

Uvjerenje potpisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada.

Člankom 8. utvrđeno je da je za držanje i nošenje oružja sposobna osoba za koju se zdravstvenim pregledima utvrdi da je tjelesno i duševno zdrava, odnosno da nema zdravstvene zapreke (bolesti i bolesna stanja) koja ju čine zdravstveno nesposobnom za držanje i nošenje oružja.

ZDRAVSTVENE ZAPREKE

Zdravstvenom zaprekom, definiranom člankom 9. Pravilnika, za držanje i nošenje oružja u zdravstvenim pregledima, smatraju se (bolesti i bolesna stanja navedena su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti -10 i DSM-V ako narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem):

Novotvorine

Primarne i sekundarne zloćudne novotvorine koje s obzirom na sijelo i/ili funkcionalnu aktivnost i/ili morfologiju i/ili dovode do promjene funkcionalnih sposobnosti i utječu na sigurno rukovanje oružjem,

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma

  1. diabetesmellitus – osim medicinski kontroliranih slučajeva koji su regulirani. Specijalisti interne medicine, subspecijalisti dijabetolozi, obvezni su na traženje specijalista medicine rada/sporta utvrditi da li je zdravstveno stanje ili terapija koju uzima zbog liječenja šećerne bolesti, zapreka za sigurno rukovanje oružjem,
  2. teži oblici hipertireoze i hipotireoze,
  3. izrazit adipozitet, koji utječe na funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  4. ostale bolesti i stanja endokrinog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,

Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

  1. Organski i simptomatski duševni poremećaji (uzrokovani moždanom disfunkcijom) (demencija, organski amnestički sindrom, delirij i ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem mozga i fizičkom bolešću),
  2. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari – osim u osoba sa stabilnom remisijom (kod poremećaja uzrokovanih alkoholom najmanje 12 mjeseci, drogama najmanje 24 mjeseca, a kod poremećaja uzrokovanih ostalim psihoaktivnim tvarima najmanje 12 mjeseci), bez klinički značajnih smetnji ili oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju, uz obvezni kontrolni pregled
  3. Shizofrenija, shizotipni, sumanuti i ostali psihotični poremećaji,
  4. Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) – manični, depresivni, bipolarni, sa ili bez psihotičnih simptoma, kao i recidivirajući sindromi koji bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem, a koji se ne mogu uspješno regulirati terapijom. Ako se mogu regulirati terapijom, nesposobni su samo onda kada je sama terapija kontraindikacija za sigurno rukovanje oružjem,
  5. Neurotski poremećaji vezani za stres (teži anksio-depresivni, fobično-anksiozni, disocijativni, opsesivno-kompulzivni i recidivirajući, kronični postraumatski poremećaj, dok se ne mogu uspješno regulirati terapijom,
  6. Poremećaji ličnosti i ponašanja, disocijalni poremećaj ličnosti, osim blagih i slabije izraženih poremećaja koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  7. Duševna zaostalost.
  8. Namjerno samoozljeđivanje.
  9. Nasilničko ponašanje.

U ovim slučajevima posebno će se uzeti u obzir mišljenje izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije kod kojeg se osoba liječi te s obzirom na težinu, oblik, trajanje i ostale okolnosti bolesti individualno utvrditi narušava li ona u konkretnom slučaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem.

Zapreke iz područja psihologije:

  1. intelektualna insuficijencija ispod donje granice prosjeka deficit specifičnih kognitivnih sposobnosti koje se očituju kao smetnje, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, te poremećaji percepcije, mišljenja i pamćenja
  2. psihomotorni i senzomotorni poremećaji koji se očituju kao senzomotorna usporenost i nekoordiniranost, smanjena vizualno-
    -motorna koordinacija
  3. izražene devijacije osobnosti (emocionalna i socijalna nezrelost, neprilagođeno ponašanje, anksioznost, agresivnost i druga psihopatološka stanja na području ličnosti).

Bolesti neurološkog sustava

  1. Posljedice upalnih bolesti CNS-a i ostalog živčanog sustava koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  2. Sistemne atrofije koje prije svega zahvaćaju središnji živčani sustav,
  3. Poremećaji koordinacije, rigor, tremor, koreotični i atetotični pokreti, piramidne i ekstrapiramidne bolesti, multipla skleroza, parkinsonova bolest, paralize i paralitički sindromi koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  4. Alzheimerova bolest i druge degenerativne bolesti i poremećaji živčanog sustava,
  5. Multipla skleroza i ostale demijelinizirajuće bolesti središnjeg živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  6. Epilepsija i status epilepticus, osim epilepsije u medicinski kontroliranim slučajevima u kojima se napadaji ne pojavljuju najmanje 18 mjeseci bez antiepileptičke terapije ili s kontinuiranom antiepileptičkom terapijom održavanja bez nuspojava koje mogu umanjiti psihofizičke sposobnosti za sigurno rukovanje oružjem. Specijalist neurolog – epileptolog obvezan je ustanoviti tip epileptičkog napada, procijeniti mogućnost ponovnog napada, propisati odgovarajuću terapiju, a sve zbog osiguranja sigurnog rukovanja oružjem,
  7. Drugi gubici svijesti – sinkope koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  8. Teški oblici migrene i kroničnih glavobolja koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  9. Cerebrovaskularne bolesti i sindromi u vezi s njima koji narušavaju funkcionalnu sposobnost osim ako se terapijom ili na drugi način ne može osigurati sigurno rukovanje oružjem,
  10. Poremećaji spavanja, narkolepsija, katapleksija,
  11. Opstrukcijski apnejički sindrom – Ako se sumnja da pati od umjerenog ili ozbiljnog opstrukcijskog apnejičkog sindroma (temeljem procjene prekomjerne dnevne pospanosti s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti i rizika za opstrukcijski apnejički sindrom temeljem pozitivnog rezultata na upitniku STOP-BANG) bit će upućen da traži dodatni ovlašteni medicinski savjet od certificiranog somnologa prije odobrenja za rukovanje oružjem. Certificirani somnolog je obvezan utvrditi vrstu poremećaja disanja tijekom spavanja, stupanj opstrukcijskog apnejičkog sindroma (umjerenim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra se slučaj u kojemu je broj apneja i hipopneja po satu, odnosno indeks apneja – hipopneja, između 15 i 29, dok se ozbiljnim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra slučaj u kojem indeks apneja – hipopneja iznosi 30 ili više). Somnolog je obvezan propisati odgovarajuću terapiju nakon postavljene dijagnoze opstrukcijskog apnejičkog sindroma, te procijeniti učinkovitost terapije a sve zbog osiguranja sigurnog upravljanja vozilom. U svrhu sigurnog rukovanja oružjem preporučaju se povremeni zdravstveni pregledi u vremenskim razmacima od najviše tri godine radi utvrđivanja razine pridržavanja liječenja (obveznim očitanjem elektroničkog zapisa s memorijske kartice uređaja) i potrebe za nastavkom liječenja i daljnjim pomnim praćenjem.
  12. Poremećaji živaca, živčanih korijena i pleksusa koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  13. Polineuropatije i ostali poremećaji perifernoga živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  14. Bolesti mioneuralne veze i mišića, progresivne bolesti mišića koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  15. Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi, osim paralitičnih sindroma koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  16. Uporaba lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti rukovanja oružjem,
  17. Ostali poremećaji živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.

Vidne sposobnosti, bolesti oka i očnih adneksa

  1. Oštrina vida oba oka, sa ili bez korekcije, manja od 0,8 u zbroju, uz uvjet da jedno oko ima oštrinu vida najmanje 0,5. Ako se ta oštrina vida postiže korekcijom dioptrija ne smije biti veća od 8,0 po oku s tim da je vidno polje oba oka potpuno uredno i da se korekcija dobro podnosi. Ako osoba ima samo jedno oko, oštrina vida tog oka, sa ili bez korekcije mora biti najmanje 0,7,
  2. Prirođene ili stečene bolesti, stanja i funkcionalna odstupanja oka i adneksa oka te operativni zahvati koji prema težini bolesti utječu na vidnu oštrinu

Bolesti uha i mastoidnog nastavka

  1. Oštećenje sluha jednog ili oba uha veće od 60dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hz, bez slušnog amplifikatora,
  2. Simptomatsko oštećenje vestibularnog sustava i poremećaj ravnoteže, ostale bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,

Bolesti srca i ostale bolesti cirkulacijskog sustava prirođene ili stečene, stanja i funkcionalna odstupanja koja utječu na sigurno rukovanje oružjem.

  1. angina pektoris dok se terapijom ili drugim oblicima liječenja ne postigne stabilno stanje pri kojem je sigurno rukovanje oružjem,
  2. akutni infarkt miokarda, osim nakon što je prošlo najmanje šest mjeseci od infarkta i uspješno provedene rehabilitacije, bez posljedica koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  3. AV blokom drugog stupnja tipa Mobitz II kada narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  4. atrioventrikulskiAV blok trećeg stupnja ili izmjeničnim blokom lijeve i desne grane, osim u slučaju ugrađenog trajnog elektrostimulatora srca, s urednom srčanom funkcijom redovito praćenom kod nadležnog kardiologa,
  5. bradiaritmija: bolest sinusnog čvora i poremećaji provodnog sustava srca s anamnezom jedne ili više epizoda sinkope, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada je od posljednje sinkope protekao period od minimalno šest mjeseci,
  6. tahiaritmija (supraventrikulske i ventrikulske aritmije) sa strukturnom bolesti srca osim kad narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  7. ventrikulska tahikardija, osim u kontroliranih slučajeva sa ili bez ugrađenog kardioverter defibrilatora,
  8. ugrađen kardioverterdefibrillator (ICD). U medicinski kontroliranim slučajevima zdravstvena sposobnost za rukovanje oružjem može se uspostaviti nakon proteka od minimalno sedam dana od ugradnje/zamjene, te minimalno nakon šest mjeseci od posljednje isporuke šoka,
  9. ostali poremećaji ritma i bolesti srca s poremećajima svijesti, koji se ne mogu terapijski regulirati, narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  10. perkutana koronarna intervencija (PCI s/bez ugradnje stenta) osim u medicinski kontroliranim slučajevima i nakon proteka od minimalno trideset dana od intervencije,
  11. aortokoronarne premosnice (CABG) osim u medicinsko kontroliranim slučajevima, nakon proteka od minimalno šest mjeseci od intervencije, nadležni specijalist može utvrditi da stanje vise ne utječe na sposobnost sigurnog rukovanja oružjem,
  12. Brugada sindrom sa sinkopom ili prekinuta iznenadna srčana smrt,
  13. bolest srčanog zaliska s aortnom insuficijencijom, aortna stenoza, mitralnainsuficijencija ili mitralna stenoza osim ako ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  14. zatajenje srca: NYHA III. ili IV. ili s istisnom frakcijom (EF) manjom od 35%,
  15. kirurški zahvat na srčanom zalisku, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i ukoliko ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  16. stanje nakon perikarditisa sa znacima konstrikcije, dok narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  17. neregulirana arterijska hipertenzija s komplikacijama ili hipertenzija trećeg stupnja koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  18. sindrom dugoga QT intervala sa sinkopom, torsadedespointes ili QTc interval > 500 ms,
  19. hipertrofična kardiomiopatija s anamnezom sinkope ili ako su prisutna najmanje dva sljedeća zdravstvena stanja: debljina stjenke lijeve klijetke (LV) > 3 cm, prolazna ventrikulska tahikardija, obiteljska anamneza iznenadne smrti (srodstvo u prvom koljenu), izostanak porasta krvnog tlaka pri fizičkom naporu,
  20. ostale kardiomiopatije koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem,
  21. ugradnja uređaja za mehaničku potporu srcu,
  22. transplantacija srca, koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  23. aneurizma prsne i trbušne aorte ako je najveći promjer aorte veći od 5,5 cm i takav da se predviđa znatan rizik od nagle rupture i iznenadnog događaja koji narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
  24. izražena stenoza karotidne arterije, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada nadležni specijalist utvrdi da ne utječu na sposobnost sigurnog rukovanje oružjem.

Također u zdravstvene zapreke za držanje i nošenje oružja u zdravstvenim pregledima spadaju i:

Bolesti dišnog sustava, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.

Bolesti probavnog sustava, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.

Bolesti kože i potkožnog tkiva, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.

Bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva (deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju, dijela ili cijelog ekstremiteta urođeni ili stečeni defekti udova koje remete urednu funkciju lokomotornog sustava i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem)

Bolesti urinarnog sustava, prirođene ili stečene koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.

Ostale bolesti, prirođene malformaciji i deformacije, simptomi, abnormalni klinički nalazi, posljedice ozljeda, otrovanja i ostalih vanjskih uzroka koje utječu na sigurno rukovanje oružjem.

●Trajne funkcionalne posljedice uzrokovane dugotrajnim i iscrpljujućim bolestima.

OCJENA ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI

Ocjena zdravstvene sposobnosti donosi se najkasnije u roku od 5 dana od početka zdravstvenog pregleda, a najkasnije u roku od 30 dana ako je potrebna proširena medicinska obrada ili kod izvanrednog zdravstvenog pregleda.

Ocjena zdravstvene sposobnosti može biti:

  • sposoban – ako su svi specijalisti određene specijalnosti i psiholog koji su sudjelovali u zdravstvenom pregledu dali ocjenu: zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja
  • nesposoban – ako i jedan od specijalista određene specijalnosti ili psiholog koji je sudjelovao u zdravstvenom pregledu dao ocjenu: zdravstveno nesposoban za držanje i nošenje oružja. Kod ove ocjene zdravstvene sposobnosti u kartonu zdravstvenog pregleda obvezno se navodi članak i točka Pravilnika na temelju koje je dana ocjena, te šifra prema 10. Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.

Kod ocjene zdravstvene sposobnosti nesposoban, ponovni zdravstveni pregled nije moguć prije isteka roka od tri mjeseca.

O ocjeni zdravstvene sposobnosti izvješćuje se:

  • pregledana osoba;
  • Hrvatski zavod za javno zdravstvo – služba za medicinu rada za one osobe koje su upućene na zdravstveni pregled na temelju članka 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana;
  • nadležno tijelo ako je ocjena zdravstvene sposobnosti nesposoban i/ili ako je uputilo vlasnika oružja na izvanredni zdravstveni pregled;
  • izabrani liječnik.

Pregledana osoba ili nadležno tijelo koje nije zadovoljno izdanim Uvjerenjem, nakon prethodno obavljenog pregleda, u drugostupanjskom postupku može u roku od 15 dana od dana primitka Uvjerenja uputiti Drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu zahtjev za preispitivanjem ocjene zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje.

Također, propisano je da se ocjena zdravstvene sposobnosti upisuje u Uvjerenje koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo ili privatna ordinacija medicine rada/sporta, a izgled i sadržaj Uvjerenja utvrđeni su u Prilogu III. Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Nadalje, medicinsku dokumentaciju kao i svu ostalu dokumentaciju na temelju koje je dana ocjena sposobnosti/nesposobnosti, ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatna ordinacija medicine rada/sporta obvezni su čuvati sukladno odredbama posebnoga zakona kojim se propisuje čuvanje arhivskog i registraturnog gradiva.