Visoke vanjske temperature ne muče samo ljude već i životinje. Priroda se pobrinula da svatko ima svoj način reguliranja tjelesne topline. Ljudi imaju žlijezde znojnice po cijelome tijelu, negdje su više aktivne negdje manje npr. ispod pazuha su aktivnije. Povišena tjelesna temperatura aktivira znojne žlijezde koje osiguravaju vlažnosti koži. Vlaga sa kože isparava što će dodatno hladiti kožu te osigurava da se temperatura organizma smanji.
Psi imaju drugi način reguliranja topline. Pseće žlijezde znojnice uglavnom nisu u funkciji reguliranja tjelesne topline, osim donekle onih na šapama.
Prvi obrambeni mehanizam od vanjskog zagrijavanja kod psa je dlaka. Dlaka je naime izolator koji psa štiti ne samo od hladnoće već i od visokih vanjskih temperatura. Visoke vanjske temperature aktiviraju žlijezde znojnice na šapama što možemo primijetiti kada pas hoda po vrućem betonu i iza njega ostaje mokar trag. Znojenje šapa pomaže da se površina za hodanje zadrži mekanom, a i gubi se jedan dio topline. U reguliranju tjelesne temperature sudjeluju i krvne žile koje su u blizini površine kože, posebno krvne žile uha i lica. Krvne žile se prošire a krvotok se uspori i tako se hladi tijelo.
Jedan od najvažnijih načina kako se pas oslobađa topline je dahtanjem pri čemu su usta otvorena. Kod dahtanja jezik je uvijek vlažan i sa njega isparava vlaga, ponekad čak sa njega i curi. Dahtanjem se ubrzava disanje i tako pojačava ventilacija zraka kroz pluća a posljedica svega ovoga je isparavanje i odavanje topline u okolinu sa učinkom hlađenjem organizma psa.
Bez obzira na učinkovitost sustava hlađenja kod pasa mi im moramo pomoći da u hlađenje organizma ulože što manje napora a to je da im dopustimo da izaberu mjesto u hladovini te im osiguramo više puta dnevno svježu vodu.
InfoCap
