Zamislite, prva istraživačka postaja jarebice kamenjarke, veliki, moderni jarebičnjak, sagrađen je pred 70 godina na splitskom Marjanu, na njegovim južnim padinama, još uvijek neokrnjenim nezaustavljivom urbanizacijom. Projekt su pokrenuli 1954., a dovršili ga 1955. godine Lovački savez Hrvatske i Institut za šumarska i lovna istraživanja RH pod stručnim vodstvom uglednog znanstvenika dr. Dušana Srdića.
Na ovaj način, umjetnim uzgojem i podivljavanjem kraljice dalmatinskog kamenjara , zapravo, nastavljen je projekt uzgoja te najljepše ptice regije započet još 1925. godine, kada je na obroncima Marjana, u to vrijeme gole sjeverne strane- uzgojeno više od tisuću repova ove znanstveno veoma zanimljive i još dan danas nedovoljno istražene ptice.
Jarebičnjak su sagradili splitski lovci , članovi Lovačkog društva „Kozjak“- jedne od najstarijih lovačkih asocijacija u Hrvatskoj . Ondašnji predsjednik Frane Reić angažirao je sve lovce „od zanata“ i tehniku kako bi se podigao jarebičnjak , određenu površinu ogradili su žičanom ogradom , te su pribavili domače kvočke radi leženja potrkušaca ove veličanstvene ptice kamenjara.
Čitavom timu uzgajivača pomagao je odličan poznavatelj biologije kamenjarke Ante Vuković, koji je ujedno bio rukovoditelj proizvodnje.
Lovci su sami spravljali hranu jarebicama hraneći ih mravljim jajima po napucima dra. Srdića i Vukovića. Postignuti su početni uspjesi koji su označili povijesnu prekretnicu u istraživanju kamenjarke , na primjer,i u Češkoj i Poljskoj, koje su ulagale velike napore u umjetnom uzgoju, ali bez konkretnih rezultata.
Tijekom 1955. i 1956. godine pod kvočkama su se izlegle potrkušci iz jaja jarebice kamenjarke, što je bio dodatni impuls stručnjacima da se ipak kamenjarka može umjetno uzgojiti.
Od tada u Hrvatskoj nije zabilježeno pokretanje istraživanja jarebice kamenjarke, u skladu sa novim, suvremenim metodama i standardima. Ostvareni su ,doduše, pozitivni rezultati u Mostaru ( dr. Sušnik i inž. Lovrić ), u uzgajalištu pernate divljač u Muću ( inž. Ambroz Carić u svojstvu rukovoditelja nekadašnjeg splitskoga „Jadra“ )i nedovršeno, a perspektivno istraživanje Frane Krausa u predjelu Brštanova.
Bilo je i pojedinačnih aktivnosti dalmatinskih lovaca i lovačkih udruga ( uzgajalište podno Biokova Lovačke udruge „Biokovo“ za mandata inž. Marka Raosa ), ali se znanstveni projekt većeg obima sa poželjnim uspjesima više nikad nije ponovio.
InfoCAP
Splitski lovci marljivo su radili i odradili prvi i najveći uzgojni projekt jarebice kamenjarke na Marjanu pod vodstvom dr. Srdića i uzgajivača Ante Vukovića
NAPOMENA : Podaci i izvorne fotografije su preuzete iz monografije Davora Martića „Lovstvo Splita : 120 godina 1887.-2007. „ tiskane 2007. godine
