Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva netom poslije osnivanja 1881. godine izradilo je svoj društveni znak (medalju, značku ) .Po tome znaku Društvo je ostalo prepoznatljivo u povijesti hrvatskog lovstva, premda se o aktivnostima Društva veoma malo znade, napose friški, što hoće reći mladi, nezainteresirani lovci za bogato povijesno naslijeđe u Hrvata, ili se o njemu uopće ne piše u lovačkoj literaturi.
Izradbu znaka tzv. Gajeve potakla je Skupština Društva. Društveni znak je izrađen od „masivne kovine ,a predstavlja štit sa napisom urešen ribarskim znacima ,hrastovim lišćem i srnčevom glavom „.Izradba je ukusna i lijepa te su njime članovi bili jako zadovoljni jer je odgovarao svim društvenim slojevima.
Znak je izradila bečka graverska tvrtka „ Gebruder Kellner“ u količini od 200 primjeraka. Uprava Društva poticala je članstvo neka naruče društveni znak kojega nose za vrijeme lova i prigodnih svečanosti.
Na zapadnim obroncima Zagrebačke Gore skupina istaknutih lovozakupnika vodila je lov na lisice, u nestašici krupne divljači, kako je napisao sudionik lova grof Miroslav Kulmer st. opisujući put utemeljenja popularne Gajeve. U lovu je bio i gost iz Češke knez Miroslav Schwarzemberg, vlasnik najbogatijeg lovišta krupne i sitne divljači u tadašnjoj Češkoj. Kad je knez Miroslav vidio siromaštvo divljači u lovištu predložio je da trebaju svakako prekinuti nered u lovu, da se sva divljač lovi psima goničima, te da se osnuje lovačka udruga koja će okupiti sve lovce na području Hrvatske i Slavonije.
Tako se došlo na ideju da se osnuje Prvo hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu. Prof. Spiridion Brusina, inače Zadranin, dodao je „kao profesor zoologije“ nazivu još i „ribarstvo“, te od tada ta najstarija lovačka asocijacija u ovom djelu Europe još i danas u nazivu nosi u svojem znaku obilježje – „more“ i „ribu“.
Premda su čelnici Hrvatskog društva, dr. Milovan Zoričić i inž. Ivo Čeović idejni začetnici osnivanja nove lovačke asocijacije, kada su 10. prosinca 1925. godine-prije jednog stoljeća – utemeljili današnji Hrvatski lovački savez – tijekom povijesti braća se baš nisu slagala. Nema podataka da je Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva , elitno udruženje lovnih znalaca najvišeg ranga – bilo sastavnica Hrvatskog lovačkog saveza u smislu da je imao svojeg zastupnika ( promatrača ) u njegovim redovima, te da je mlađi brat koristio stoljećima gomilano njegovo iskustvo u uzgoju i zaštiti divljači.
InfoCAP
