Prije točno 70 godina hvarski su lovci pokrenuli, i u tome uspjeli, napučivanje otočnog lovišta poljskom jarebicom- trčkom (Perdix perdix ). Unatoč naporima i željama lovaca da se poljka zadrži i razmnoži, barem onih lovaca koji su uzgajali ptičare i lovili „ptice“, populacija je značajno opala.
I naposljetku, trčka je otišla u bespovrat, naprosto je nestala na svojim krilima. Jednom, ali zauvijek!
U početku ,kada su se dogovarale sve tri lovačke udruge, Lovačko društvo TIHA iz Starog Grada, Lovačko društvo VRBANJ i Lovačko društvo PREPELICA iz Jelse, o zajedničkom projektu na udomljavanju i uzgoju jarebice, nabavljeno je 50 jarebica u Bujama.
Poljske jarebice obitavale su u poljima, među vinogradima, te im je odgovarao otočni ambijent. Priznati splitski ornitolog i profesor dr.Mladen Krpan opisivao je ovu pticu na Hvaru i Braču, iznoseći podatak da se u svakom polju „čuje pjev poljske jarebice ( 1960. ).
Veliki doprinos očuvanju poljke dao je hvarski ornitolog Juraj Buratović.
Na Hvaru i Braču u studenome sakupljale bi se velika jata jarebica, čak suvremenici pišu da ih je bilo „na stotine“. Naime, prof. Juraj Kolombatović smatrao je da zabunu unosi jarebica selica koja je slična tipičnoj poljki, ali je nešto manja.
Istraživačica poljskih jarebica na otocima Renata Rucner (1977. ) ustvrdila je da su jata poljskih koka, stanarica i gnjezdarica na Hvaru, ali sa ogradom da njen broj zavisi, prije svega, o broju štetočina, kao mungosa i kune. Povremeno se skita sa škoja na škoj !
Prema podacima A. Cvitanića (1980. )poljke su na Braču udomili lovci, gdje su se namnožile jer im odgovaraju vremenske prilike, duga i topla zima, ali da im je postao „tijesan“ biotop, što se tiče hrane i njenog izbora.
Brački lovci jedini su i prvi na srednjodalmatinskim otocima podigli veliku fazaneriju na predjelu Knežev ravni (1968. ), gdje su, pored fazana uzgajali i – poljske jarebice !
Na Brač je znala doletjeti s Hvara, ali bi onda nastavila letenje prema kopnu.
Na Visu je također bila gnjezdarica , istraživao je dr . Mladen Krpan, ali je s vremenom bilo sve manje zadržavajući se u manjim jatima na dijelu Veloga i Pliskoga polja.
Na Čiovu je također bilo jarebice poljske, jer se tijekom pašađa spuštala sa kopna na pogodne lokacije.
Kako se jarebica slila s kopna na bliže ili dalje otoke, tumačilo se njeno kretanje kao lokalna migracija!
U svakom slučaju poljska jarebica ( trčka) odletjela je sa srednjodalmatinskih otoka, a o njenom opstanku i lovu na otocima svjedoče sačuvane jedino stare, žute fotografije.
Stariji lovci vjeruju da su trčke odletjele zbog naseljavanja fazana…
Otkako su doplivale divlje svinje na otoke – lovci ne spominju prekrasnu pticu ravničarskih krajeva: padaju „u more“ planovi oko eventualnog ispuštanja ponekog jata. I uzgoja i zaštite!
Ako ne radi drugoga- ono zbog sjećanja na ne baš tako daleku prošlost.
InfoCAP
