Trputci su biljke iz porodice Plantaginacae čiji naziv, dakle, dolazi od latinske riječi Planta, što očito sugerira Otisak tabana – oblik njihovih listova. Raširene su gotovo po cijelom svijetu, a literatura kaže da joj pripadaju tek tri roda s ukupno oko 250 vrsta, s tim da u našoj zemlji raste samo rod Plantago (oko 15 vrsta). Profesor biologije i kemije Ante Lončar, koji je svoju mirovinu zaslužio dugogodišnjim radom u Srednjoj školi Hvar, odličan je poznavatelj samoniklog ljekovitog bilja u primorju i on zna da na kopnenom dijelu tog područja uglavnom rastu veliki, uskolisni i srednji trputac, a na priobalnim hridima i tzv. morski trputac.
▪ Ipak, potrebno je reći da je, prema mojim zapažanjima, uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) najprisutniji. Raste uz putove, na livadama i proplancima, a možemo ga također naći u maslinicima i voćnjacima. Naraste do 40 centimetara. Listovi su mu raspoređeni u rozeti i imaju linearnolancetast oblik. Cvjetovi mu formiraju cvatove u obliku valjkastih klasova na vrhu cvjetne stapke koja je duža od listova. Biljka cvjeta od svibnja do rujna i relativno se lako prepoznaje, koristi se u gastronomiji i pučkoj medicini, pa je kao takva svakako korisna i lovačkoj populaciji – veli profesor, koji je uz to dokazano vrstan šahovski stručnjak.
Dalje pojašnjava da se listovi te duge, odnosno kopljaste bokvice mogu konzumirati kod pripreme variva, odnosno mišonce koju su nerijetko u svojim kužinama kuhale naše none, međutim, mogu se jesti i sirovi. Bogati su vitaminima C, A i K, sadrže dosta kalija. Inače, kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. U pučkoj medicini se za pripremu ljekovitih pripravaka koriste zreli listovi trputca (svježi ili osušeni), ali i cijeli nadzemni dio biljke, ponajviše za zaustavljanje krvarenja i zacjeljivanje rana, pomažu kod kašlja, astme i želučanih tegoba. Budući da se naši kačaduri vrlo često kreću kroz prirodu tu i tamo doživljavaju ubode raznih insekata, pa im upravo smrvljeni listovi trputca dobro dođu za smanjenje oteklina i svrbeži.
▪ Prema tome, ljudi bi u većoj mjeri trebali koristiti blagodati ljekovitog bilja koje nas okružuje, pa tako i trputca što ga se koristilo i u kineskoj medicini čak 3.000 godina pr. Krista. Danas se u osuvremenjenoj gastronomiji od mladih listova trputca kuhaju juhe, prave salate…, stariji listovi nisu poželjni, jer mogu biti čak i otrovni. Od ekstrakta lista pripravljaju se sirupi koji služe za liječenje kašlja, s druge strane čaj, sok ili žvakanje svježeg lista pomaže kod infekcije zuba, pri odvikavanju od pušenja… Na tržištu se također mogu naći masti ili melemi, tinkture i sirupi, s vrlo preciznim uputama za korištenje, zdravi su i njihovo pravilno korištenje zaista rijetko dovodi do bilo kakvih nuspojava – poručuje profesor Lončar.
InfoCAP
Tekst i snimke Mirko Crnčević
