Na netom završenom Zagrebačkom sajmu lova promoviran je uradak autora Matije Srketića „Komunikacijski priručnik za lovce „ ispred velikog auditorija lovaca, željnih čuti i saznati što je to relativno nepoznati autor u lovačkoj književnosti zapisao u svojem nesumnjivo vrijednom djelu.
„Komunikacijski priručnik za lovce“ , u nakladi Hrvatskog lovačkog saveza, dakako, vrijedan je prilog njegovoj 100. obljetnici .No, međutim, još uvijek nedovoljan brojem i raznolikošću slobodnih i otvorenih tema u oblasti lovstva, premda je Hrvatski lovački savez moćna udruga slobodno udruženih građana Republike Hrvatske, koja okuplja znalački bogat korpus od kojih 10.000 lovaca i lovkinja sa akademskim naslovima.
I kao što je u uvodniku „Komunikacijskog priručnika“ napisao predsjednik Hrvatskog lovačkoga saveza Ivica Budor , autor nas uvodi u svijet komunikologije , u međusobne odnose lovaca, te lovaca i njihovih lovačkih asocijacija , što, zapravo, znači i donosi osvježenje u lovačkoj literaturi.
Autor je u dijelu svojeg uratka potvrdio već poznate podatke i činjenice o međusobnoj komunikaciji lovaca, sve više i češće lovkinja, kao i lovaca unutar njihove lovačke zajednice.
U djelu se citiraju dijelovi o lovcu „kao u prvom redu korektnom gospodinu u lovu i životu“, što je, notorna činjenica, ali lovac , prije svega, mora biti „častan i etičan „ pripadnik lovačke zajednice ,kako prema kolegi ili kolegama lovcima tako i prema lovljenoj divljači i prirodi.
Sve te kvalifikacije ovise o karakteru toga lovca kao pripadnika lovačke zajednice. Ne može lovac biti u životu korektan, a onda u lovu, među kolegama i prijateljima- nekorektan, odnosno onaj tko je nekorektan -on je uvijek takav bez obzira bio on lovac ili građanin, svejedno.
Među lovcima funkcionira valjan komunikacijski odnos, koji se , u konačnici svede na siguran lov i siguran odstrel, te prijateljski, etički odnos prema divljači. No, međutim, često ne štima odnos lovca ili pak više lovaca i rukovodećeg kadra.
Na svijest lovaca kao zaštitnika prirode i sve divljači u njoj, u promicanju odgovornog lova i educiranja šire lovačke i druge javnosti mogu bitno utjecati lovački listovi. Ovdje se ne računaju službena glasila, ili portali kojima upravljaju zainteresirane skupine. A slobodnih, neovisnih medija lovačke struke malo je , ili portali nisu dovoljno zamjetljivi da bi svojim prilozima privukli širi krug lovaca i druge javnosti, a pogotovu onih vječnih protivnika i gunđala, nedovoljno educiranih uz redova građanskog puka.
Što se tiče tog dijela, autor Srketić je na kraju dobro podvukao : „Jer dojam o lovstvu stvaraju lovci“.
Sve u svemu, knjiga Matije Srketića, nedvojbeno vrhunskog komunikologa, može utjecati na kreiranje međusobnih odnosa u lovno-zaštitnom svijetu, te biti od pripomoći svima onima koji o lovu i lovcima još uvijek imaju mišljenje i stavove koji bitno odudaraju od stvarne uloge lovaca u hrvatskom lovstvu.
InfoCAP
NA SLICI
Zagrebačka promocija „ Komunikacijskog priručnika“ zainteresirala je mnoge znatiželjne lovce
Foto : Željko Hrnčević
