Proteklo je 30 godina otkako je prvi postav Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije pod predsjedanjem Marka Raosa predložio novi način izbora zastupnika Skupštine matične asocijacije Hrvatskog lovačkog saveza. Bilo je to doba kada su se u svim sferama lovstva s razlogom očekivale promjene koje je sobom donio novi ustroj Hrvatskog lovačkog saveza, najmnogoljudnije slobodno i interesno udružene zajednice građana u hrvatskoj državi.
Pored još dva vrijedna projekta, osnivanje lovno-gospodarske tvrtke „Lov-tur“ i prve velike izložbe vrijednih lovačkih trofeja divljači sa dalmatinskog kamenjara- ovaj Savez pokretač je izmjena pojedinih statutarnih odredaba Hrvatskog lovačkog saveza koje mu omogućuje Zakon o udrugama građana RH.
Savez je osnovano predlagao da se broj zastupnika u Skupštini Hrvatskog lovačkog saveza, kao najodgovornijeg tijela, temelji na broju registriranih članova svakog pojedinačnog saveza i Grada Zagreba. Kao izborni kriterij predlagalo se da se na tisuću aktivnih lovaca izabere po jedan zastupnik.
Unatoč naporima da se još više demokratizira lovno- gospodarska građanska udruga, prijedlog nije prošao, budući su ga sputavali županijski lovački savezi sa malim brojem aktivnih lovaca. Uza sve perturbacije , padove i skokove, koje su se događale tijekom proteklog vremena, splitsko-dalmatinski Lovački savez danas je moćna udruga (organizacija) dragovoljno okupljenih 6000 lovaca i lovkinja!
Niti jedan Lovački savez u Hrvatskoj nije uspio ujediniti i okupiti toliki broj organiziranog mnoštva lovno educiranih građana na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, zaštiti prirode , te ulaganju osobnog novca, znanja i pameti u svrhu općeg probitka prirode i divljači kao dobra od nacionalnog hrvatskog interesa i značenja.
Na posljednjoj sjednici Izvršnog odbora HLS u Osijeku na dnevnom redu se zateklo razmatranje prijedloga izmjena i dopuna Statuta kojega je predložila Statutarno-pravna komisija. Kad se povela rasprava o izboru zastupnika u Skupštini neki zastupnici- predložili su izborni model toga Saveza na tragu onoga kojega je splitski Savez na čelu sa prvim predsjednikom Markom Raosom predlagao prije tri desetljeća. Naravno, nije bilo teško zaključiti prije tri desetljeća , na početku djelovanja županijskih lovačkih saveza- da se većina zastupnika sa tim prijedlogom neće složiti.
Međutim, nastupila su nova vremena, novi odnosi i u pogledu članskog financiranja Hrvatskog lovačkog saveza uplatom društvene članarine ( iako HLS djelatnost temelji i na drugim izvorima prihoda). Polazeći od činjenice da splitsko-dalmatinski Lovački savez okuplja 6.000 lovaca, kako se ne bi oštetilo malobrojne saveze, koji kao i drugi imaju tri zastupnika- predloženo je logično i razumljivo rješenje .
Predloženo je da svim županijskim savezima i Gradu Zagrebu ostanu po tri zastupnika u Skupštini Hrvatskog lovačkog saveza, kao što je i dosada , s tim da se onim savezima koji okupljanju više od tri tisuće lovaca pribroji još po jedan zastupnik na svakih 1000 aktivnih članova, lovaca i lovkinja.
Ne zna se ovoga trena kako će završiti ovaj prijedlog . Međutim, on je na tragu članka 17. Zakona o udrugama građana koji taksativno propisuje „da skupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi zastupnici izabrani na način propisan statutom udruge „.
Drugi riječima, novim izbornim prijedlogom bili bi zadovoljeni svi lovački savezi i ne bi bilo oštećenih, naročito onih Lovačkih saveza koji okupljaju više od 3000 članova, kao što je bilo do sada.
Propisi su jasni, uzimajući u obzir da je statut Ustav udruge i da je nastao kao akt slobodne volje svih članova . Skupština kao najviše tijelo Hrvatskog lovačkog saveza zastupa i izvještava svo udruženo članstvo o svojem radu i radu svojih izbranih tijela o ukupnom poslovanju tijekom poslovne godine.
Što se pak tiče možebitne brojnosti ovakve skupštine i bojazni da bi njeno sazivanje jednom godišnje utjecalo na proračun Saveza, Skupština -ako bi bilo potrebe sazivati je i dva puta godišnje- može prenijeti dio svojih ovlasti na niže rangirane organe i tijela, primjerice Izvršni odbor.
O ključnim pitanjima propisanim Statutom raspravlja i odlučuje jedino i isključivo Skupština za čije odluke je odgovoran predsjednik. Kao i za cjelokupni rad i zakonitost rada Saveza.
I nitko drugi.
InfoCAP
Na slici: Sa svečane skupštine Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije u povodu 30. obljetnice utemeljenja
