Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izvijestilo je javnost o pojavi virusa inflence ptica ( ptičje gripe) crvenokljunih labudova pokraj Vinkovaca i s tim u svezi i pojačanju biosigurnosnih mjera.
Virus prenose migratorne vrste, bilo u odlasku ili povratku – preko naš zemlje. Za širenje ove bolesti su ptice selice, osobito močvarice, kao glavni rezervoari virusa. Njihovim migracijama migrira i virus, iz jednog područja u drugo pa i s jednog kontinenta na drugi. I ove zime se može, dakle, predvidjeti povećana aktivnost virusa podtipa H5 u kombinaciji s različitim N podtipovima.
U Europi bolest je potvrđena u tridesetak različitih vrsta divljih ptica, prvenstveno u migratornih vrsta ptica vodarica, galebova i ptica grabljivica.
U Kini su zabilježena oboljenja ljudi za koje je dokazano da su bili zaraženi virusima influence ptica podtipa H5N6. Smrtnost u ljudi iznosi preko 50 posto, a dokazano je da su sve zaražene osobe bile u dodiru sa zaraženom peradi.
Ove činjenice potiču na razmišljanje o opasnost ove virusne bolesti koja, osim uginuća peradi, smrti ljudi, uzrokuje i ogromne štete u intenzivnom uzgoju peradi i pernate divljači.
Hrvatska ima strategiju borbe protiv ove bolesti i ona je propisana Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, a Ministarstvo poljoprivrede je donijelo i Programa nadziranja influence ptica i peradi.
Ovaj Program ima za cilj nadziranje virusa influence ptica te praćenje i pravovremeno otkrivanje virusa podtipa H5 i H7 u divljih ptica kako bi se zaštitila perad u uzgoju i javno zdravlje.
Programom je propisano praćenje , uzrokovanje i pretraživanje pedesetak vrsta ptica i to uglavnom migratorne ptice čiji je život vezan uz vodu jer je utvrđeno daje kod njih veći rizik od zaražavanja i prenošenja virusa podtipova H5 i H7.
Kakva bi bila uloga lovaca u svemu ovome? Većina ovih ptica koje su potencijalni rezervoari virusa spada u lovnu divljač. Te iste ptice migriraju tijekom zime i dolaze u naša lovišta kada je otvoren i lov na njih. Lovom ptica močvarica lovci su potencijalno prva kategorija ljudi koja dolazi u kontakt s navedenim virusom. Donošenjem lovine kući donose i virus te tako lovci mogu nesvjesno biti širitelji virusa na domaću perad. Veliki problem i gubici nastaju ako se bolest s migratornih ptica prenese na domicilnu fazansku i drugu pernatu divljač te dođe do povećanih uginuća domicilne pernate divljači.
Najveći gubici su ako virus uđe u uzgoje pernate divljači kada nastanu velike štete zbog uginuća divljači, usmrćivanja divljači i provođenja mjera suzbijanja.
Lovci su jako važna karika u provođenju Programa nadziranja influence ptica u peradi jer su prvi koji će primijetiti pojačana uginuća ptica ili njihovo neuobičajno ponašanje u lovištima. Sami lovci ovu obavezu zapažanja i prijavljivanja uginuća i neuobičajenog ponašanja moraju shvatiti ozbiljno jer pravovremenom reakcijom mogu utjecati da se na domaćoj peradi i pernatoj divljači poduzimanjem odgovarajuće mjera kojima se mogu zaštititi uzgoji peradi i pernate divljači od pojave influence ptica na određenom području.
NAPISAO Dr. sc. Perica Tucak, dr. vet. med., redoviti predavač na Lovačkom učilištu CAPREOLUS
