Upravno vijeće splitskog Lovačkog učilišta Capreolus pod predsjedanjem dr. sc. Perice Tucaka, dr. vet. donijelo je odluku kojom predlaže Županijskom lovačkom savezu Splita da se sa najvišim lovačkim odlikovanjem l Zlatnim lovačkim odlikovanjem sa likom svetog Huberta Hrvatskog lovačkog saveza odlikuje posthumno Mladan Vidović, te poznati lovni stručnjak , i danas aktivan lovac Vilim Filip Šabić.
Ta najviša lovačka odlikovanja zaslužnima bi se dodijelila u povodu 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza u Zagrebu na spomendan osnivanja Lovačkog saveza 1925. godine.
U obrazloženju prijedloga stoji da je Mladan Vidović za života bio častan i čestit lovac, uzgajivač divljači ( pokrenuo je projekt uzgoja kamenjarke u Vidovićima kod Vrgorca ), svojim radom i zalaganjem u oblasti lovnog prava zadužio je mnoge lovačke udruge i lovce .
Pokojni Vidović ostavio je neizbrisiv trag kao višegodišnji predsjednik Lovačke udruge „Split“, kada je još 1990. i 1991. godine okupio lovce u obranu Republike Hrvatske. Bio je časnik Hrvatske vojske i zapovjednik prve lovačke satnije u obrani Hrvatske „Fra Mile Mamić“ u sastavu 6. Domobranske pukovnije, odnosno 158. brigade Hrvatske vojske.
Osnivač je Lovačke škole „Sveti Hubert“ pri Lovačkoj udruzi „Split, čiji je bio dugogodišnji predsjednik i za kojega je mandata udruga ostvarila značajan napredak na uzgoju i zaštiti divljači.
„Sveti Hubert“ educirao je mlade početnike za lovce i lovkinje koji su izrasli u časne i etičke pripadnike mnogoljudnog lovačkog korpusa.
Jedan je od nekolicine utemeljitelja Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
Poslovni suradnici prijatelji i kolege sjećaju se Vidovića i kao autora mnogih članaka o lovu i lovstvu. Pisao je dugo prepoznatljive članke iz lovnog prava u rubrici „Lov“ dnevnog lista Slobodna Dalmacija, dugo godina vodio je rubriku pravne tematike u Dobroj kobi, a povremeno jesurađivao u osječkom „Glasu lova i ribolova „ i bjelovarskom „Lovočuvaru“.
Autor je više stručnih članaka i knjiga o jarebici kamenjarki te o lovstvu i ulozi lovaca kod starih Hrvata „od stoljeća sedmog“.
Lovačkoj javnosti otkrio je postojanje lovačkog sveca i zaštitnika, Svetog Eustahija, obnovivši njegovu crkvicu u čast na brdu Krban kod Trogira.
Bio je suorganizator velike lovačke izložbe, nikad ponovljene u staroj palači cara Dioklecijana, „Trofeji Dalmacije“ 1988. godine.
Velikan dalmatinskog i hrvatskog lovstva, Makaranin Vilim Filip Šabić , stoji u obrazloženju predlagača- obnašao je mnoge odgovore dužnosti u Lovačkom društvu „Biokovo“.
Njegov značajan prilog makarskom lovstvu sastoji se u tome da je 1960. godine udomio prve divokoze sa Prenja na Biokovu. To je bio, naravno, povijesni projekt . Danas , sa današnjeg kuta gledanja, te prve divokoze , koje su se prihvatile u novom staništu, napravile su pravi lovački bum u čitavoj Dalmaciji i Hrvatskoj.
Safari lovci odstrelom vrhunskih trofejnih kuka proslavili su dalmatinsko i hrvatsko lovstvo u svijetu.
Pored Velebita, još i danas, zahvaljujući upravo Filipu Šabiću i njegovim suradnicima, Biokovo slovi u svijetu kao respektabilno stanište trofejnih divokoza.
Šabić je bio jedan od organizatora neponovljive lovačke izložbe dalmatinskih trofeja 1988. godine „Trofeji Dalmacije“ u Dioklecijanovim dvorima , gdje su lovni stručnjaci i lovci predstavili više od tisuću trofeja , golemo blago Dalmacije i Hrvatske kao nacionalne baštine.
InfoCAP
NA SLIKAMA:
Mladan Vidović, dugogodišnji čelnik Lovačke udruge „Kozjak“ ( „Split“ ) obnovio je crkvicu sv. Eustahija na Krbanu kod Trogira
Vilim Filip Šabić zaslužan je zbog udomljivanja prvih divokoza na Biokovu
Foto : Arhiv DK
