Šimun Bradić Odrinski bio je sinjski putopisac, strastveni lovac i na neki način, isinski pustolov. Dao je ogroman prilog lovstvu Cetinske krajine prikazujući u svojem djelu, sačuvanom dnevniku „Bilježnice Šimuna Bradića Odrinskog „ starom više od 110 godina- sinjske lovce, uglavnom iz redova bogatijih, imućnih obitelji, vrijednija događanja, lov i ulove , pogodne terene za uzgoj i lov divljači.
Šimun je također na već požutjelim stanicama od 1910. godine navodio vrste divljači koje su lovili sinjski lovci. Sinjani su lovili u lovištima oko grada, ali su često gostovali i u lovištima susjedne Bosne i Hercegovine loveći krupnu divljač.
U svojem dosad neotkrivenom svijetu lovstva Šimun Bradić je dao nepobitan dokaz i o organiziranom lovstvu na području Cetinske krajine. Organizirano lovstvo ovdje datira od 1910. godine. Dakle, još pred 115 godina sinjski su se lovci bavili lovom i lovstvom. Podatak je veoma dragocijen u izučavanju povijesti lovstva Cetinske krajine, koje se ubraja među nekoliko prvih po godini rođenja na širem području Splitsko-dalmatinske županije.
Veoma točno i pedantno lovac Šimun je upisivao rezultate gotovo svakog svojeg lova. Podaci su se odnosili , najprije, na mjesto i područje gdje je lovio, što je ulovio toga dana i na ostale sitnice iz lovnog dana. Osnovna divljač sinjskih lovaca bio je zec, jarebica kamenjarka, šljuke, prepelice, bekasine, divlji golubovi. Lovili su se i jastrebovi, danas strogo zaštićena ptica.
Lov nije bio baš obilat, barem po podacima, ali su lovci bili zadovoljni i sa mršavim ulovom. U svojoj Bilježnici Šimun ne spominje vuka niti divlje svinje kojih zacijelo u to vrijeme još nije ni bilo. Ali, zato navodi lovne uspjehe u lovu u Bosni i Hercegovini, gdje su Sinjani lovili divokozu, srnjaka , tetrijeba i tetrijebicu, te zeca i jarebicu, prepelicu i šumsku šljuku.
Uz Cetinu je bio osobito razvijen masovan lov na ptice močvarice, među kojima droplje, divlje patke i guske.
Šimun Bradić vodio je i evidenciju lovaca članova društva koji su plaćali članarinu od 1913. godine. Mnoga poznata sinjska prezimena lovaca upisano je u ovu knjigu kao redoviti članovi društva sa plaćenom članskom pristojbom.
U svakom slučaju, Bilješke su vrijedan prilog povijesti lovstva i življenja sinjskog kraja prije stotinu i više godina.
Zbog toga je nakladnička kuća Dobra kob, uz podršku Lovačkog učilišta Capreolus, odlučila tiskati reprint ovog doista za hrvatske prilike reprezentativnog povijesnog uratka Sinjanina Šimuna Bradića Odrinskog.
U povodu 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza ( 1925.- 2025. ).
InfoCAP
