Nakon pojave i intenzivne borbe lovaca na suzbijanju afričke svinjske kuge nova je nevolja zadesila hrvatsko lovstvo. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je slučaj ptičje gripe u Sopotu na području Vukovarskosrijemske županije.Glavni prenositelji virusa su , naravno, ,kao i do sada ,crvenokljuni labudovi.
Točno prije godinu dana u Istri je na području Umaga također zabilježen slučaj ugibanja crvenokljunog labuda zaraženog ptičjom gripom.
Na snazi je Naredba kojom se propisuju mjere suzbijanja ptičje gripe koja prijeti ,pored domaće peradi, i divljim pticama u zatočeništvu. Ovdje se prije svega misli da otvorene fazanerije u dijelovima Hrvatske, kao i , doduše rjeđe, uzgajališta ostale pernate divljači, prije svega poljskih jarebica i divljih pataka.
Za razliku od afričke svinjske kuge ova bolest se kod nas pojavljuje od 2016. godine. Resorno ministarstvo je propisalo mjere za spriječavanje pojave i širenja influence ptica koje se provode od prve pojave a njihova svrha je suzbijanje bolesti na samom izvoru.
Bolest može nanijeti velike štete intenzivnoj proizvodnji peradi, a lovcima može nanijeti štete u intenzivnom uzgoju fazanske i druge pernate divljači. Osim kod domaće peradi virus je u Europi potvrđena u tridesetak različitih vrsta divljih ptica i to uglavnom migratornih vrsta ( divljih pataka, labudova, galebova i ptica grabljivica) .
Ptice močvarice su otpornije na ovu bolest, posebno divlje patke, pa pokazuju blage kliničke znakove s minimalnim ugibanjima.Međutim, one predstavljaju problem kao rezervoari i širitelji virusa na domaću perad i divlje vrste u zimskom periodu kada su migracije ptica močvarica koje su nositelji virusa s blagim ili nikakvim simptomima.
Simptomi kod oboljele peradi su nagla i brojna uginuća bez prethodnih kliničkih znakova bolesti. Može se javiti potištenost, nakostriješeno i neuredno perje. Kod matičnih jata pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta. Od simptoma koji se mogu pojaviti su simptomi na dišnom sustavu, disanje na otvoren kljun, šmrcanje, upala sinusa, otečena glava i vrat. Krijesta i podbradak su cijanotično modre boje. Mogu se javiti i živčane smetnje .Na mjestima bez perje, krijesti i podbradnjaku mogu se javiti točkasta krvarenja.
Radi ranog otkrivanja virusa influence u divljih ptica Republika Hrvatska donosi i provodi godišnji program kojim je između ostaloga određuje aktivno traženje i praćenje uginulih ili oboljelih divljih ptica ciljanih vrsta. Ovo se osobito provodi na močvarnim područjima uz rijeke, jezera ili odlagališta otpada, gdje je lakše uočiti oboljenje i uginuća divljih ptica.
Mjere za spriječavanje pojave i rano otkrivanje influence ptica su propisane Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske. Navedene mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja kao i uginuća peradi i ptica. Temeljni cilj naredbe je onemogućiti kontakt domeće peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, osobito s pticama močvaricama.
Naredbom su posebno propisane biosigurnosne mjera koje treba provoditi lovoovlaštenik. One se sastoje od izrade plana biosigurnosti, provođenje minimalnih biosigurnosnih mjera u samom lovištu te mjera osobne zaštite u slučaju odrobljavanja i čišćenja odstrijeljene pernate divljači.
Vidljivo je kako lovci imaju važnu ulogu u suzbijanju ove bolesti jer dolaze u dodir s divljim pticama, osobito močvaricama, a obaveza im je obavještavati lovozakupnika i nadležnu veterinarsku službu o primijećenim promjenama ponašanja i ugibanjima pernate divljači u lovištu.
Ako se pak utvrdi na nekom mjestu bolest organizaciju njenog suzbijanja i iskorjenjivanja treba prepustiti veterinarskoj inspekciji, a lovci im trebaju biti pri ruci te slušati njihove naputke u svezi lova i sudjelovanja u samom suzbijanju bolesti.
SPECIJALNO ZA POU- CAPREOLUS.HR prof. dr. sc. PERICA TUCAK, dr.vet.med.
