Zabiokovski lovci ponovno su aktualizirali problem sivog vuka na Biokovu, gdje ovoga trenutka, što je jasno vidljivo po tragovima na snijegu, obitavaju dva čopora. U dva čopora je oko deset vukova : to su , zapravo, dvije obitelji koji čine štete na divljači, stoci, lovačkim psima, a potencijalni su neprijatelji ljudi!
Tim povodom, a i povodom najave EU – da će se zaštićeni vukovi ,po izboru svake zemlje, moći i loviti pod određenim uvjetima, – donosimo osvrt našeg stalnog stručnog suradnika, dugogodišnjeg novinara lovačke revije „Dobra kob“ i Slobodne Dalmacije, Mirka Crnčevića o sudbinu naših vukova , vukopasa i timber vukova !
Na službenoj web stranici uglednog informativnog medija ‘Welt’ pročitali smo ‘pravu priču’ koja se krije iza promjene europske politike o vukovima (lat. Canis lupus). Nijemci objašnjavaju kako su zelene nevladine organizacije i briselski birokrati desetljećima tvrdili da je eksplozivno širenje populacije vukova bezopasno. Sada će se po njima napokon omogućiti odstrel tog predatora što ima manje veze s napadima na djecu, stoku i slično, a više s događajem kada je vuk zaklao prelijepog ponija Dolly, ljubimicu Ursule van der Leyen početkom rujna 2022. godine.
Dakle, možda Vijeće EU-a da nije bilo tog nemilog događaja povezanog s kontroverznom političarkom ne bi ni odobrilo izmjenu Direktive kojom se mijenja zaštita vuka i to na način da se iz “strogo zaštićene” zvijeri uvodi u “zaštićenu” zvijer. Time bi, po svemu sudeći, trebala biti olabavljena zaštita vuka u zemljama EU-a, ali po njihovom vlastitom izboru.
Spomenimo i to da se u Hrvatskoj ta tema posljednjih dana medijski itekako aktualizira. Prema službenim stajalištima kod nas momentalno egzistiraju 43 čopora vukova s prosječno 5 jedinki. Stočari i lovci pak smatraju da ih je daleko više, tj. od 800 do tisuću, a bliži se i mjesec travanj kada će se ta brojka zbog prirasta vukova značajno uvećati za nekoliko stotina mladunaca.
Hrvatska je na neki način podržala spomenutu Direktivu. Učinila je to imajući u vidu goleme štete koje vučji čopori čine po pojedinim regijama, naročito u zaleđu Dalmacije i Lici, gdje se nerijetko miješaju i sa psima. Tako je do 22. siječnja u tijeku javno savjetovanje o prijedlogu Plana upravljanja vukom i Akcijskom planu (PUAP), što je generalno najviše zainteresiralo stočare koji su, s obzirom na izjave koje stižu iz Vlade RH, i dalje veoma skeptični u pogledu promjene statusa vuka iz ‘strogo zaštićene’ u ‘zaštićenu zvijer’ mada bi to, barem kako se govori, trebalo pridonijeti tolerantnijem suživotu čovjeka i vuka općenito.
▪ Pojedini proizvođači predlažu da je bitno korigirarati dosadašnji cjenik kojim se štete procjenjuju i iznosi koji se daju osobito ekološkim gospodarstvima. Mi smo dali u savjetovanje Nacrt koji podrazumijeva i dalju strogu zaštitu za rasprave s drugim dionicima, povećali smo potpore za stočare, naravno uz određene kriterije i uvjete, kako bi im šteta koja se nanosi s jedne strane najprije bila prevenirana, a s druge strane ako se dogodi da bi im financijska konstrukcija bila nešto povoljnija – pred novinarima je izrekla Marija Vučković, naša ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.
A izjave tih ostalih dionika u raspravi idu za tim da odstrel vukova u budućnosti, čak kada bi se njegov status i spustio na razinu ‘zaštićene zvijeri’, neće biti prepušten lovcima na volju. U tom smislu bi se za određeno područje posebnim Rješenjima dopustilo samo uklanjanje problematičnih ili prekomjernih jedinki što Zakon praktično i sada dopušta. Prema tome, u suživotu kojeg spominjemo neće se promijeniti puno toga, ili gotovo ništa.
Javnost međutim u cijeloj ovoj priči naprosto začuđuje nedovoljna uključenost lovačkih udruga, pa i pojedinih lovozakupnika u našoj zemlji jer je sasvim evidentno da vučja populacija također čini velike štete i na divljači što izravno pogađa hrvatsko lovstvo. Zabilježeni su i događaji kada su vukovi jednostavno rastrgali lovačke pse, svojedobno nam je koncesionar državnog lovišta br. XVII/9 na Mosoru skrenuo pozornost na posve zabrinjavajući podatak da vukovi u Hrvatskoj sve češće prilaze naseljenim mjestima, u samo četiri godine zaklali su oko 10 tisuća grla stoke, a konkretno njemu su prouzročili materijalnu štetu na muflonskoj divljači veću od pola milijuna eura.
Što se onda čeka, zar nije baš sada trenutak da se ta problematika energičnije prezentira prema resornom Ministarstvu. Također je potrebno razgovarati i o fluktaciji vuka iz susjednih zemalja, a znamo da u prirodi osim ‘čistih’ vukova dinarsko-balkanske populacije sve više obitavaju i vukopsi. Na stranicama ovog portala smo se stoga pitali kako u prirodi zapravo razlikovati sivog vuka od vukopsa što je veoma važno za slučajeve postupanja po Akcijskom planu upravljanja kada on napokon bude donesen.
U tom smislu ne smijemo zaboraviti ni na prisustvo timber vukova u našem okruženju. Njih je čak šest navodno odstreljeno samo na području Dalmacije, ali eto kada je ta populacija po srijedi njihovo raspoznavanje je nešto jednostavnije, čudni su to bijeli vuci s tamnim očima i crnom njuškom. Netko bi zato mogao pomisliti da je tu riječ o kućnim ljubimcima, a ne o zvijerima koje na neobičan način stižu u prirodu. Neki su uvjereni da su oni zapravo višak iz zooloških vrtova, iako za to barem do sada nemamo službene potvrde iz tih ustanova, pa ni iz nadležnog Ministarstva zaštite okoliša.
Specijalno za InfoCAP Mirko Crnčević
