Lovna inspekcija izaći će na mjesto događaja i utvrditi okolnosti vezane za „obračun“ dabra i Ilije S. ( 52 ) u njegovu dvorištu vikendice u Iloku. Dabar je životinjska vrsta udomljena u vodotocima Hrvatske pred 30 godina kako bi se obnovio njegov matični fond, obzirom da spada u rijetke i strogo zaštićene životinjske vrste.
Ovo je drugi slučaj napada uznemirenog dabra na čovjeka kod nas, istakao je udomitelj dabrova u Hrvatskoj prof. dr. sc. Marijan Grubešić, voditelj Katedre za lovstvo zagrebačkog Šumarskog fakulteta.
Dr. Grubešić tvrdi kako je dabar miroljubiva životinja, drži se u svojim nastambama u vodotocima, poznati je „graditelj“ i „rudar“, a kao i svaka životinja- instiktivno se brani kada je uznemirena i u situaciji da mora spašavati svoj goli život !
Dabar je najveći europski glodavac, živi u vodi, trom je i manje okretan na kopnu. U vodotocima je pravi virtuoz! Odlično se snalazi u vodi, vješt je plivač i ronilac, pod vodom izdrži i 15 minuta.
Dabra karakteriziraju prednji zubi u obliku dlijeta- glodnjaci, vrlo su tvrdi, sadrže željezo, što im daje karakterističnu narančastu boju. Zubi su mu obrambeno oružje, ali prvenstveno služe za glodanje stabala, biljaka i slično.
- U mnogim okolnostima kada ljudi- vikendaši koji imaju problema sa oštećenjima od strane dabra, kao što dabar glođe drveće ili ukrasne biljke na travnjaku vikendice uz jezero- najbolje je da se odluče ne raditi- ništa ! Trebaju učiti živjeti s divljim životinjama i uživati u razumijevanju bića koje s vama dijeli svoje stanište. Kako bi suživot čovjeka i dabra uopće bio moguć i snošljiv- važno je razumjeti ponašanje dabra ,a to je da je prirodno što dabar glođe debla ili ruši stabla.
- Jednako tako postoje opcije za spriječavanje štete od dabra, ističe viši stručni suradnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva mr. Domagoj Križaj, dipl. inž. šum. u svojoj najnovijoj knjizi „ Dabar u susjedstvu- Priručnik za ublažavanje konflikata“.
Šumarski fakultet izdao je također brošuru po naslovom „Suživot s dabrom „ koju trebaju pročitati i imati uza se vikendaši ali i ostali koji imaju susrete sa obitelji dabrova.
U tom slučaju zasigurno bi se događalo manje nevolja i sukoba sa tom strogo zaštićenom životinjom naše prirode.
InfoCAP
