U bližoj povijesti dalmatinskog lovstva navode se – pored „domaće“, autohtone jarebice kamenjarke (grivne)- još i jarebica kamenjarka čukar i crvena (riđa) jarebica kamenjarka.
Stariji lovci dobro se sjećaju da su upravo dalmatinska lovišta bila poligon za ispuštanje i uzgoj jarebice čukar, i jedne posve nove jarebice, crvene ili riđe.
Danas mladi lovci ne znaju o tome da su čukar i riđa jerebica naseljavali pojedine dijelove Dalmacije. Čukarica se , međutim, zadržala u lovnom kalendaru, dok je crvena – riđa- posve odlepršala iz naših lovišta.
Jarebica ćukar mnogo je nalik našoj grivni, kraljici kamenjara, pa ju je nekad teško razlikovati. Lovac misli da je odstrijelio „pravu“ grivnu, ali , zapravo, se prevario, jer mu je na nišan pala – jarebica čukar!
Jarebice su, nače, atraktivne za lov. No, dok se grivna ne može umjetno uzgajati (svi su projekti propali !) dotle se čukar i crvena jarebica mogu i umjetno uzgajati. Prvi uzgojni projekt krenuo je iz Splita, od tadašnjeg Saveza lovačkih društava općine Split (1980. ) na Šoltu, da bi je u volijeri u Nečujmu uzgajao istaknuti veterinar dr. Pavao Rosett.
Dr. Rosett imao je uspjeha, podmladak čukara ispuštao je na Šoltu i po otocima, čak je, po nekim informacijama, uspio sa sparivanjem grivne i čukara u kavezu, što su mnogi smatrali nemogućim.
Kod nas je crvena ili riđa kamenjarka udomljena iz Italije 2000. godine za što se zalagao zadarski uzgajivač i poznati lovac Đorđo Maržić.
Crvena jarebica bila je ispuštena kod Zadra i Makarske. U uzgajalištu „Peski“ u Đurđevcu kratko su se bavili uzgojem te jarebice.
Crvena jarebica je atraktivna lovna divljač u Španjolskoj. Da se kojim slučajem ustrajalo na njenom uzgoju , kažu, danas bi bili „jači“ od Španjolaca u turističkom lovu ove krasne ptice kamenjara sa kojim bi lovom produžili ljetnu turističku sezonu.
Ovo su bili davni, ali ne tako stari „pernati“ projekti . Danas, međutim, nitko ne pokušava sa udomljavanjem i uzgojem nekih novih vrsta lovne divljači, naravno, uz dopuštenje nadležnih državnih organa.
InfoCAP
