Približava se veliki i značajni spomendan za sve lovce i lovkinje, ljubitelje lova i prirode, prijatelje lovaca. Dan koji je ostao upamćen generacijama hrvatskih lovaca i lovkinja- 26. veljače 1965. godine kada je u Zagrebu otvoren Lovački dom Hrvatskog lovačkog saveza i njegov uređeni Lovački muzej !
Doista, jubilej je to vrijedan svake pažnje. Hrvatska i hrvatsko lovstvo zaslužno je dobilo svoj hram lovačke kulture, običaja i lovačke etike . Na ovaj su način hrvatski lovci i lovkinje prekinuli seljakanje , iz jednog mjesta u drugo, iz jedne ulice u drugu, da bi se naposljetku skrasili u Nazorovoj 63., zahvaljujući prije svega samim lovcima ,ali i visokim državnim dužnosnicima toga vremena . Među onima koji su doprijenili ostvarenju stoljetne želje hrvatskih lovaca i lovkinja svakako je zaslužan tadašnji predsjednik Lovačkog saveza Hrvatske Karlo Mrazović Gašpar.
Ova godina je jubilarna, doduše, obljetnica nije „okrugla“,ali će se ona sjajno uklopiti u obilježavanju 100. godišnjice Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju iduće godine. Naime, 10. prosinca 1925. godine u Zagrebu je osnovan Savez lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju koji se danas obilježava kao dan Hrvatskog lovačkog saveza.
Lovci i lovkinje očekuju s pravom feštu dostojnu ugleda i vrijednosti tog jedinstvenog jubileja!
Lovački muzej, doduše, bio je otvoren još 1955. godine u Ulici Račkoga . No, prostor muzeja bio je privremen, premda su posložene već u to vrijeme diorame sa lovnom faunom , čiju je pozadinu izradio akademski slikar Marijan Trepše. U vitrinama su bili smješteni vrijedni predmeti iz lovstva, modeli lovnogospodarskih sadržaja, jaja stotina ptica, trofeji ,lovačko oružje i oprema, te bogat lovački tisak.
Lovački dom i muzej kupljen je novcem samih lovaca. No, valja kazati da novac sakupljen od kotarskih lovnih savjeta nije bio dovoljan za kupnju, pa su prilogom uskočili državni organi kako bi lovci dobili svoj prostor za okupljanje i prigodne priredbe.
Valja svakako navesti da je novac prikupljen od prodaje živih zečeva pojedinih lovačkih saveza. Prema podacima, najveći udio u kupnji prvog lovačkog prostora imali su lovci Čakovca, potom Virovitice, Varaždina, Pule, Osijeka, Našica i Koprivnice.
Današnji izgled sa brojnim muzejskim eksponatima Lovačkog muzeja Hvatskog lovačkog saveza spada u red najčuvenijih i najpoznatijih zdanja u zemljama Europske unije. Muzej prikazuje hrvatsku lovačku baštinu i dio su sačuvane kulturne baštine Hrvata.
Specijalno za POU – Capreolus Davor Martić
Snimci dviju zgrada u službi lovstva na Tuškancu iz 1964. godine ( arhiv LV )
