KOD NAS SE UČI I NAUČI KAKO BITI ČASTAN I ETIČAN LOVAC
CAPREOLUS školuje lovce lovočuvare i ocjenjivače trojefa divljači, koristeći se teoretskim i praktičnim vježbanjem, predavanjima i nastavnim kabinetima i obukom u lovištu na streljani, sa vlastitom lovačkom literaturom.
EKSKLUZIVNO

CAPREOLUS NA NIRNBERŠKOJ IWI Splitsko Lovačko učilište izložiti će stručnu lovačku literaturu i ostale pisane uratke svojih autora ,onako kako su se s vremenom tiskali
Iz Nirnberga, gdje se iduće godine održava renomirani europski sajam lova ,lovačkog oružja, streljiva i nevjerojatno kreativnih dijelova lovačke opreme -od 26. veljače dio 1.

OPREZ U LOVIŠTIMA ZBOG KUGE OVACA Dr. sc. Perica Tucak, dr. vet. med., upozorio na mogućnost pojave zaraze kod muflona ( divlje ovce ), daljih predaka domaće ovce.
U Bogdanovićima, selu u Splitskoj Zagori, otkrivena je kuga kod ovaca u privatnom domaćinstvu. Vijest je grunula poput groma iz vedra neba među uzgajivačima ovaca

PISANJE „HRVATSKE PČELE“ U PROSINAČKOM IZDANJU ČASOPISA “’Ljekaruše naših starih ‘ Davora Martića promoviraju pčele i med za očuvanje ljudskog zdravlja
Najnovija monografija lovnog odličnika, poznatog novinara i urednika, viteza Austrijskog reda Svetog Huberta Davora Martića i njegovih suradnika ‘Ljekaruše naših starih’ izaziva veliko zanimanje čitalačke

NOVO IZDANJE POŽEŠKOG PUČKOG KALENDARA 26. Novinarski veteran Jelenko Topić napisao je još jednu briljantnu enciklopediju rada, življenja i običaja u Zlatnoj dolini
Najnovije izdanje POŽEŠKOG PUČKOG KALENDARA 26., novinara i urednika od formata Jelenka Topića, doajena hrvatskog novinarstva – pršti bezbrojnim događajima, ljudskim, životnim pričama o svemu

ELITA NA STUPCIMA DOBRE KOBI Donosimo imena autora koji su udarili temelje, gradili i sagradili prvi uspješan lovački magazin u Hrvata
Prof. dr. sc. Zdravko Janicki, izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, prof. dr. sc. Zvonimir Tucak, prof. dr. sc. Marijan Grubešić, prof. dr. Antun Alegro,

POSLIJE 25 GODINA GASI SE “DOBRA KOB „ Prvi lovački mjesečnik u slobodnoj prodaji dao je ogroman doprinos razvoju i unapređenju hrvatskog lovstva. Po tome je bio i ostao prepoznatljiv i upamćen!
Sada je već potvrđeno iz Hrvatskog lovačkog saveza : od 1. siječnja 2026. godine, nakon 25 punih godina neprekinutog mjesečnog izlaženja -svakoga 1. u mjesecu
Dogodilo se, dogoditi će se

NERETVANSKI BAKALAR ZA BADNJAK Cijena bakalara otišla je u nebo pa će Neretljani pripraviti posno jelo od crne liske ulovljene ispred kuće
Lovci, napose iz doline Neretve , zaprepašteni su : još se nitko nije javio sa stoput opetovanom pričom o pogibelji neretvanskog puka koji će za

NOVA DIVLJAČ NASELJAVA VRDOVO Sinjski lovci vesele se dolasku košute i vjeruju gdje je jedna da ih je vjerojatno više zalutalih grla
Iz Sinja lovci javljaju da su na Vrdovu primijetili – košutu ! Nema , valjda, zabune, kažu, da su snažniju i korpulentniju košutu pobrkali sa

POUKE NAŠE LOVAČKE POVIJESTI Još 1984. godine izrađen je projekt naseljavanja krupne divljači na Šćedru nadomak Hvara, ali se „nasukao“ na neke druge interese
Još je 1984. godine poznati splitski lovni stručnjak, šumarnik Duško Grgičević, rođeni Sućurjanin, prognozirao bogatu lovno-uzgojnu budućnost otoka Hvara. Prirodne osobine Hvara, posebno naglasivši otočić

ČAGALJ NA VRATIMA SPLITA Prof. Darko Stojevski pojašnjava migraciju čagljeva i njihovu ulogu „sanitaraca“ u lovištima
Čudo na vratima Splita : nekidan je kamera ‘uhvatila’ zlatnog čaglja – C anis aureus – kako se kreće u neposrednoj okolici Splita, dolutao je

AKO NEMA ŠLJUKE IMA DIVLJIH SVINJA Splitsko-viški lovac Lađan Prvan u lovištu ličkog lovozakupnika Mladena Krpana odstrijelio vepra „za dlaku“ trofejnih srebrenih kljova
U zamjenu za lov šumske šljuke, omiljene lovne divljači izvanrednog lovca pucača Lađana Prvana, splitsko-viškog lovca od formata – Lađo je krenuo loviti krupnu divljač.

ŠLJUKARSKI BAROMETAR LAĐANA PRVANA Šumske šljuke nema pa nema, ovo je loša sezona, gora nego lanjska, vjerojatno su im propala legla na sjeveru
Sa šumskim šljukama nikad na zelenu granu. Eto, i današnji raport Lađana Prvana, koji je doista znalačka meteorološka postaja kretanja šljukinog roda – jasno ukazuje