Pred Božić 1995. godine izišao je prvijenac splitskodalmatinskog lovačkog časopisa Jadranski lovac u nakladi Lovačkog saveza Splitskodalmatinske županije.Na neki naćin list je bio sljednik nekadašnjeg Jadranskog lovca koji je izlazio u Splitu 1941. godine.
Potreba za ovakvim časopisom pokazala se je opravdana. Naime, tadašnja glasila u Hrvatskoj,osobito Lovački vjesnik, nisu mogla udovoljiti potrebama lovaca Splita i Dalmacije koji su htjeli na njegovim stranicama vidjeti zapise o svojima aktivnostima. Kao središnje lovačko glasilo, Lovački vjesnik bavio s uglavnom protokolarnim događajima, dok je Jadranski lovac zalazio među lovce pišući o njihovima pothvatima od interesa za lovstvo.
Jadranski lovac nije bio niti je želio biti konkurent Lovačkom vjesniku. Kao što su pojedinci pokušavali nametnuti mišljenje lovcima, pogotovu mlađim lovačkim kadrovima, željnim kvalitetnih informacija.
Jadranski lovac živio , izlazeći na slobodno medijsko tržište dok se nije promjenilo rukovodstvo u Lovačkom savezu Splitskodalmatinske županije.Valja svakako reći da je Jadranski lovac izlazio u vrijeme dok je predsjednik Lovačkog saveza bio ugledni makarski lovac Marko Raos, a tajnik iskusni novinar Davor Martić, koji je ujedno obnašao dužnost glavnog urednika.
Da nije bilo tako, nizom okolnosti, danas smo mogli imati ,poslije skorih 28 godina- već dobrano „istesano“ vrijedno lovačko glasilo po čemu bi Dalmacija još jednom zorno posvjedočila da je doista kolijevka hrvatskog lovačkog tiska.
Časopis je poticao mnoge aktivnosti, pisao je o najznačajnijim događajima u Splitu i regiji, kao i u ukupnom hrvatskom lovstvu. Kao napredno glasilo lovaca list je već u prvom broju potaknuo pitanje uporabe čelične sačme u lovu na ptice močvarice, te korištenje više od dva metka u lovačkim poluautomatima. Pisao je o vrhunskom lovištu Biokovo za vrijeme gospodarenja Todorićevog Agrokora , te je objavio pravu senzaciju sa poluotoka Pelješca. Naime, tijekom ratnih i poratnih godina devastiran je fond divljači , pogotovo muflona u mnogim hrvatskim lovištima, među kojima najviše na brdu Sveti Ilija na Pelješcu.
Mandat prve uprave Lovačkog saveza Splitskodalmatinske županije na čelu sa predsjednikom Markom Raosom ostati će trajno zapisan u povijesnici dalmatinskog i hrvatskog lovstva,među ostalim vrijednostima, i po izlasku Jadranskog lovca.
