Organizirano lovstvo i osnivanje prvih lovačkih društava u Hrvatskoj započelo je krajem 19. stoljeća, a Hrvatski lovački savez (HLS) u prosincu prošle godine proslavio je 100. obljetnicu svoga postojanja. Naš najsunčaniji škoj također se može pohvaliti s iznimno dugom tradicijom lova i uspješnim gospodarenjem s divljači jer će Lovačka udruga otoka Hvara ove godine obilježiti čak 115. godišnjicu svoga uspješnog djelovanja.
▪ Još je naš istaknuti novinar, urednik, lovački povjesničar i spisatelj Davor Martić u jednoj od svojih knjiga argumentirao da je Društvo za gajenje lova Hvara sa sjedištem u Starome Gradu dobilo posvjedočenje društvenih pravila od nadležnih državnih vlasti 26. veljače 1910. godine (VIII 2774), da bi počelo sa svojim lovnim aktivnostima već 1911. na čitavom otoku Hvaru. Društvo je okupljalo 30 članova, dok je svrha njegovog djelovanja bila uznapredovati lov na otoku i braniti interese svojih članova. Dakle, mi smo doista ponosni što smo ‘vršnjaci’ splitskoga Hajduka, nama najdražeg kluba, a budući da smo cijelo ovo vrijeme ostali na liniji ranije zacrtanih ciljeva zbog kojih je Društvo i osnovano uvjeren sam da ćemo mi na jesen sukladno odluci nadležnih tijela svečano i obilježiti veliku obljetnicu našeg djelovanja – kaže Marijo Lušić Bulić, aktualni predsjednik LU otoka Hvara, koja je jedna od najbrojnijih i najstarijih lovačkih udruga ne samo u Dalmaciji, nego i općenito u Lijepoj Našoj.
U udruzi je, kako dodaje, 2019. godine preuzimanjem dužnosti zatekao 273 člana, među kojima i nekoliko lovkinja, a sada je u 11 lovnih podružnica ukupno registrirano njih 23 više. I dok mnoge naše lovačke udruge muku muče s obnavljanjem članstva Hvar i dalje raste, samo tijekom ove godine za nove članove prijavljeno je 10 pretežito mladih ljudi koji će u budućnosti jako puno značiti za otočno lovstvo, a škoj će napokon ‘prevaliti’ i tu magičnu brojku višu od 300 lovaca.
To je što se kadra tiče, međutim, udruga kontinuirano radi na dopunjavanju fonda divljači. Primjerice, samo od siječnja prošle godine u svoje zajedničko otvoreno lovište (XVII/144 – Hvar) unijeli su čak 340 repića mađarskih zečeva koji su uzgajani u prirodnim uvjetima. Prirast te i fazanske divljači također je odličan, tako da je populacija baš onako stabilna. Lovna godina još uvijek teče, rekli bismo, uobičajeno i bez ikakvih incidenata kada je riječ o lovcima, psima ili oružju.
▪ Sve je to istina, ali mi na tom istom području imamo i problem jelenske divljači koja je svojedobno Revizijom LGO obilježena kao nezavičajna i nepoželjna vrsta koja našim težacima čini goleme štete. Stoga smo temeljem dobivenih evidencijskih markica tamo još lani odstrelili 3 lopatara od kojih je jedan bio srebrni, a drugi zlatni trofej, te dvije košute. Ove godine imali smo ukupno tri odstrela, dva jelena i jednu košutu, dok je jedan manji jelen nastradao naletom na vozilo koje je sudjelovalo u prometu. Želio bih spomenuti i to da smo u proteklom razdoblju ozbiljno prionuli rješavanju problema zbrinjavanja otpada od divljači, tako da na području grada Hvara i Općine Jelsa imamo ograđene i propisno uređene sabirne jame, dok na području Staroga Grada radove na jednoj takvoj lokaciji tek trebamo dovršiti – navodi Lušić Bulić.
Kada je riječ o projektima svojevrsnog životinjskog parka na rtu Kabal i Reproduktivnog centra krupne divljači na otočiću Šćedro oni su praktično pali u zaborav. No, zato nije namjeravana izgradnja lovačkog doma sa streljanom za kratko i dugo oružje te pokretne mete, što će se moći realizirati jedino uz pomoć sa strane i korištenjem novčanih sredstava iz fondova Europske unije. To je nasušna potreba svih hvarskih kačadura, oni to s obzirom na svoju brojnost te dugogodišnje i uredno gospodarenje s divljači zaista zaslužuju. Naravno, tu je i poslovično dobra suradnja s jedinicama lokalne samouprave, pa i poljoprivrednicima vezano za redukciju i premještanje (rastjerivanje) crne divljači s pojedinih područja.
▪ Mi ćemo već doskora razgovarati s gradonačelnikom Staroga Grada Vinkom Vranjicanom, da bismo uz podršku Grada, a u suradnji s LS SDŽ i HLS, te županijom i Vladom RH napokon pokrenuli izgradnju lovačkog doma i streljane. Odlučili smo se za lokaciju Veli i Moli Rašnik kod Vrbanja, prostorne veličine 10 ha, a koja je i ranije kroz povijest bila korištena kao javno dobro, odnosno za ispašu stoke. Zemljište je za sada u vlasništvu RH, a njime upravljaju ‘Hrvatske šume’. Uglavnom, imamo Idejno rješenje za izgradnju doma, ali i stručnu osobu što će nam sukladno zakonskim propisima osmisliti streljanu koja bi zasigurno dobro došla i policiji za njihove vježbe. Kada sam bio izabran za predsjednika udruge bilo je to prvo što sam obećao svome članstvu i ja ću na tome zasigurno ustrajati – tvrdi naš sugovornik, koji svojim najvećim dosadašnjim uspjesima smatra financijsku konsolidaciju udruge, uvođenje reda i poštivanje lovačke etike, ali i iskazanu humanost prema kolegama iz Petrinje u vrijeme katastrofalnog potresa, njima su donirali 50 tisuća kuna, prikupili ono što im je bilo najpotrebnije te pomogli u rašćišćavanju posljedica te velike elementarne nepogode na Banovini.
Specijalno za InfoCAP Mirko Crnčević
Hvarski lovci ponosni što im se pridružio prvi hrvatski lovac
PREDSJEDNIK ČIČAK ODSTRIJELIO TROFEJNOG JARCA
Zapadnim dijelom otoka Hvara još uvijek luta više od 500 podivljalih koza, jedinki koje nemaju vlasnika ili posjednika, nisu propisno označene, niti su pod veterinarskim nadzorom. Lovci ih stoga posljednje tri godine pokušavaju reducirati sukladno Rješenjima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH.
U protekle dvije godine odstrijelili su 140 podivljalih koza, dok su u ovoj lovnoj godini dužni odstrijeliti još 100 grla.
Zanimljivo je da je jednog trofejnog jarca odstrijelio i aktualni predsjednik HLS-a Mato Čičak, inače pridruženi član LU otoka Hvara.
