Prema kriterijima Vrhovnog suda,pogine li vozač na cesti u sudaru s divljači, njegova višečlana obitelj može potraživati od lovoovlaštenika i Poduzeća za ceste 2.180,000 kuna!

Po novopredloženoj zakonskoj regulativi Zakona o lovstvu lovačke udruge,kao lovoovlaštenici lovišta,u krajnje su nezavidnoj situaciji po njihova imovinska prava i interese jer su u opasnosti da većina od njih bude blokirana u djelovanju i ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

Samo je pitanje vremena da se i kada dogodi slučaj kod naleta vozila na divljač sa teškim posljedicama po život vozača… Na osnovu prikupljenih podataka, pravnih činjenica, primjenjujući aktualne zakone i propise kao i sudsku praksu, pokušali smo izraditi scenarij o tome koje bi posljedice realno mogla prouzročiti prometna nesreća sa smrtnom posljedicom u slučaju naleta osobnog automobila na divljač na cesti !

Osobni automobil se kretao javnom cestom koja graniči sa lovištem. Iznenada je na cestu ispred vozila istrčao vepar,te izazvao reakciju vozača kočenjem tako da je došlo do zanašanja i prevrtanja vozila pri čemu je vozač (vlasnik vozila) smrtno stradao, a na vozilu nastupila totalna šteta. Supruga i djeca pokojnog vozača pokrenuli su postupak protiv Poduzeća za ceste i lovoovlaštenka (lovačke udruge ) pred nadležnim sudom radi naknade štete.

NAKNADA ŠTETE „U PAKETU“

Oni „u paketu“ potražuju imovinsku i neimovinsku štetu (supruga i dva sina i dvije kćeri) s naslova duševnih boli zbog smrti bliske osobe (supruga i oca) i to svaki od njih (5) po 220.000 kn sukladno pravnim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.studenoga 2002.godine.

Priča sa krvavog asfalta teče dalje ovako.

Supruga stara 30 godina potražuje rentu s naslova izgubljenog uzdržavanja i pomaganja po 1.000 kuna mjesečno do kraja života (do 75 godine) što iznosi 540.000 kn, a dvije kćerke blizanke stare 10 godina potražuju rentu svaka po 1.000 kuna mjesečno do punoljetnosti, odnosno svaka po 96.000 kn, a sinovi stari 8 i 12 godina također potražuju rentu zbog izgubljenog uzdržavanja i pomaganja po 1.000 kuna mjesečno do punoljetnosti odnosno mlađi 120.000 kn, a stariji 72.000 kn.

Svi zajedno potražuju s naslova troškova pogreba, grobnog mjesta i crnine ukupno 60.000 kn.

Za štetu na vozilu koja je po procjeni vještaka totalna potražuju 100.000 kn.

DUŠEVNE BOLI I UZDRŽAVANJE

Dakle specifikacija potraživanja s osnova neimovinske i imovinske štete iznosi :

  • Neimovinska šteta:

*duševne boli zbog smrti bliskog srodnika (bračni drug i djeca) po 220.000 kn odnosno svi zajedno ukupno 1.100.000 kn

* izgubljeno uzdržavanje i pomaganje po 1.000 kn mjesečno svaki (supruga do 75 godine života)a djeca do punoljetnosti (kćerke za 8 godina, a jedan sin za 10, a drugi za 6 godina),svi zajedno ukupno 924.000 kn.

* Imovinska šteta:

*supruga i djeca za štetu na vozilu po procjeni vještaka 100.000 kn

* troškovi za dva ukopna mjesta i nadgrobni spomenik (prema računu) 50.000 kn

* troškovi pogreba 5.000 kn

* troškovi crnine 5.000 kn

Sveukupno (neimovinska i imovinska šteta) iznosi 2.184.000 kn te suviše kamate i troškovi postupka.

Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio da u vožnji vozača kao ni u poduzeću za održavanje javnih cesta nije bilo propusta pa je u odnosu na ceste odbio tužbeni zahtjev.

PO LEĐIMA LOVOOVLAŠTENIKA

U odnosu na lovačku udrugu ( lovoovlaštenika) u cijelosti je usvojio tužbeni zahtjev u iznosu od 2.184.000 kn te suviše dosudio kamate i troškove postupka koji su također znatni s obrazloženjem da je divljač opasna stvar i da lovačka udruga kao imalac te divljači odgovara po načelu objektivne odgovornosti (samim tim što je došlo do naleta na divljač).

Drugostupanjski sud je u postupku po žalbi potvrdio prvostupanjsku presudu.

Tužitelji su po pravomoćnosti presude pokrenuli ovršni postupak i predložili da se njihova tražbina namiri iz cjelokupne imovine lovačke udruge što je sud i prihvatio.

Lovačka udruga je ostala bez imovine i bez sredstava da ostvaruje zadate ciljeve.

Zašto je lovačka udruga izgubila sudski spor. Zato jer je u Zakonu o lovstvu koji je sud primijenio (sukladno prijedlogu zakona) izbačena odredba koja propisuje da je lovačka udruga kao lovoovlaštenik prava lova odgovorna samo pod uvjetom da je tog dana bio skupni lov i da je propust u organizaciji tog lova doveo do štete.

Da je ova odredba Zakona o lovstvu ostala lovoovlaštenik bi sukladno recentnoj sudskoj praksi utemeljenoj i na stajalištu ne samo redovnih sudova nego i Ustavnog suda RH uspjela u parnici i priznati joj uz to i troškovi spora.

Ova odredba ne samo da je štitila lovce i lovačke udruge, već je i formirala sudsku praksu povoljnu za njih, a sada bez ove odredbe ponovo se mijenja sudska praksa i to na štetu lovaca i lovoovlaštenika kako to iz gornjem slučaja proizlazi.

Siniša Štimac, odvjetnik u Splitu, stručni suradnik magazina DOBRA KOB

VIŠE U DOBROJ KOBI BROJ 195 OD PROSINCA 2017.